Evo kako to rade:
1. škrge:Rakovi prvenstveno koriste škrge za disanje kad su pod vodom. Škrge su pernate strukture smještene na stranama tijela, u blizini baze nogu. Škrge su prekrivene zaštitnim poklopcem škrga ili karapaceom.
- Kad se pod vodom, rakovi uzimaju kisik otopljeni u vodi. Voda se uvlači u komore škrge, a škrge iz nje izvade kisik.
- Kisik se zatim transportira po cijelom tijelu rakova kroz svoj cirkulacijski sustav.
2. Modificirani respiratorni organi:Neki su rakovi razvili modificirane respiratorne organe koji im omogućuju izravno disanje zraka. Ove modifikacije omogućuju im da prežive u polu-aquatičnom ili zemaljskom okruženju.
- Na primjer, rakovi Fiddlera imaju specijaliziranu strukturu koja se naziva respiratorna komora ili "škrga." Ova komora sadrži modificirane škrge koje mogu zarobiti zrak i omogućiti rakovima da diše kisik iz atmosfere.
- Zemaljski rakovi, poput rakova duhova, posjeduju slične respiratorne adaptacije koje im omogućuju da žive i udahnu na kopnu.
3. Respiracija iz zraka:rakovi koji žive u međuprostornim zonama ili polu-testarijskim staništima imaju prilagodbe koje im omogućuju disanje atmosferskog kisika. Oni mogu izravno disati zrak kroz modificirane strukture, poput:
- spirale:Neki rakovi imaju spirale, koji su mali otvori na tijelu koji omogućuju zrak da uđe u respiratorni sustav.
- Pseudotracheae:To su specijalizirane strukture koje se nalaze u nekim rakovima koje djeluju poput sitnih zračnih cijevi, što olakšava izmjenu zraka između atmosfere i respiratornog sustava rakova.
4. Vodene adaptacije:Rakovi koji prvenstveno žive pod vodom često imaju učinkovite škrge i u velikoj se oslanjaju na otopljeni kisik u vodi. Njihove škrge dizajnirane su tako da maksimiziraju unos kisika iz svog vodenog okruženja.
Važno je napomenuti da različite vrste rakova mogu imati varijacije u svojim respiratornim mehanizmima, a neki rakovi mogu koristiti kombinacije ovih prilagodbi kako bi preživjeli u različitim okruženjima.