Fizički čimbenici:
* Dubina vode i prodor svjetlosti: Obalne vode pokazuju širok raspon dubina, od plitkih intertidalnih zona do dubljih subtidalnih područja. Ova varijacija u dubini utječe na prodor svjetlosti, što utječe na vrste algi i biljaka koje mogu rasti, a zauzvrat, životinje koje se na njih oslanjaju za hranu.
* Kretanje vode i struje: Plima, valovi i struje stvaraju dinamička okruženja, utječući na raspodjelu hranjivih tvari, transport sedimenata i širenje organizama. Snažne struje mogu donijeti nove vrste, dok mirnije vode omogućuju uspostavljanje osjetljivih organizama poput korala.
* Salinitet: Miješanje slatke vode iz rijeka i potoka sa slanom vodom iz oceana stvara gradijente u slanosti duž obalnih linija. Ova varijacija podržava raznolikost organizama prilagođenih različitim razinama slanosti.
* Temperatura: Obalne vode doživljavaju sezonske temperaturne fluktuacije, često s toplim, sunčanim ljetima i hladnijim zimama. Ove fluktuacije utječu na rast i distribuciju organizama, stvarajući niše za vrste prilagođene specifičnim temperaturama.
* Supstrat: Vrsta donjeg materijala, bilo pješčana, stjenovita, blatna ili kombinacija, utječe na vrste organizama koji se tamo mogu pričvrstiti, ukočiti ili hraniti. Različiti supstrati podržavaju različite zajednice.
Kemijski čimbenici:
* Dostupnost hranjivih tvari: Obalne vode često su obogaćene hranjivim tvarima zbog otjecanja iz rijeka, poljoprivrednih aktivnosti i ispuštanja kanalizacije. Ovaj priliv hranjivih tvari može dovesti do cvjetanja algi, podržavajući raznoliku mrežu hrane.
* otopljeni kisik: Razina kisika razlikuje se u obalnim vodama, posebno u područjima s visokom raspadanjem organske tvari ili ograničenom cirkulacijom vode. Organizmi s različitim razinama tolerancije na kisik uspijevaju u tim različitim uvjetima.
* pH: Obalne vode općenito su blago alkalne, ali varijacije pH mogu se pojaviti zbog faktora poput unosa slatkovodne vode ili cvjetanja algi. Ove fluktuacije mogu utjecati na preživljavanje osjetljivih vrsta.
Biološki čimbenici:
* Natjecanje i predator: Interakcije između vrsta, uključujući konkurenciju resursima i predatora, oblikuju sastav i raznolikost obalnih zajednica.
* Reproduktivne strategije: Različiti organizmi prilagodili su niz reproduktivnih strategija, od mrijesta do pranja, omogućujući im da napreduju u različitim obalnim okruženjima.
* Ljudski utjecaji: Obalne vode osjetljive su na ljudske aktivnosti poput zagađenja, prekomjernog ribolova i uništavanja staništa. Iako ti utjecaji mogu negativno utjecati na raznolikost, oni također stvaraju mogućnosti novim vrstama da koloniziraju prethodno nezauzete niše.
Sveukupno, kombinacija ovih čimbenika stvara mozaik staništa duž obalnih linija, od kojih svaka podržava jedinstveni skup vrsta. Međusobna interakcija fizičkih, kemijskih i bioloških sila čini obalne vode neke od najrazličitijih i dinamičnijih ekosustava na zemlji.