1. Prekid prehrambenih lanaca:
Mnoge su vrste međusobno ovisne unutar prehrambenih lanaca i hranidbenih mreža. Kada vrsta izumre, može ostaviti praznine u hranidbenom lancu. Na primjer, ako primarni konzument (kao što je biljojed) izumre, biljke kojima se hranio mogu se prenamnožiti, što dovodi do iscrpljivanja hranjivih tvari i natjecanja za resurse. To pak može utjecati na sekundarne i tercijarne potrošače koji se za hranu oslanjaju na primarnog potrošača.
2. Gubitak usluga ekosustava:
Mnoge vrste pružaju vrijedne usluge ekosustava koje koriste ljudima i drugim organizmima. Te usluge mogu uključivati oprašivanje, raspršivanje sjemena, pročišćavanje vode, kruženje hranjivih tvari i vezivanje ugljika. Izumiranje vrste može ugroziti ove usluge, što dovodi do negativnih učinaka na ljudske aktivnosti, divlje životinje i cjelokupno zdravlje ekosustava.
3. Kaskadni učinci na druge vrste:
Izumiranje vrste može izazvati niz negativnih učinaka na druge vrste. Na primjer, ako vrsta plijena izumre, grabežljivci koji su se oslanjali na nju kao hranu mogli bi patiti od smanjene dostupnosti plijena. Ovaj pad u broju grabežljivaca zatim može imati pozitivan učinak na druge vrste plijena, što dovodi do pomaka u populaciji i potencijalnog porasta ili smanjenja populacije više vrsta.
4. Gubitak genetske raznolikosti:
Svaka vrsta predstavlja jedinstveni rezervoar genetske raznolikosti. Njegovi geni imaju potencijal za prilagodbe i osobine koje mogu biti važne za buduće evolucijske procese. Izumiranje vrste znači zauvijek gubitak ovog genetskog nasljeđa, potencijalno umanjujući otpornost ekosustava na promjene okoliša i potencijalno utječući na buduća istraživanja i napredak medicine.
5. Ekološke neravnoteže:
Izumiranje ključnih vrsta, onih koje igraju ključnu ulogu u održavanju strukture i funkcije ekosustava, može dovesti do značajnih ekoloških neravnoteža. Ključne vrste često imaju nerazmjeran utjecaj na svoj okoliš. Njihov nestanak može poremetiti staništa, promijeniti dinamiku ekosustava, pa čak i potaknuti promjene režima gdje cijeli ekosustavi prelaze u drugo stanje.
6. Ekonomske posljedice:
Izumiranje određenih vrsta može imati ekonomske implikacije. Na primjer, ako komercijalno važna vrsta (npr. riba ili biljka) izumre, to može dovesti do gubitka radnih mjesta, smanjene ekonomske koristi od industrija koje se oslanjaju na tu vrstu i potencijalnih poremećaja u trgovini.
7. Etička i kulturološka pitanja:
Osim ekoloških i ekonomskih učinaka, izumiranje vrsta može izazvati etičku zabrinutost zbog gubitka bioraznolikosti i vrijednosti svake vrste zasebno. Kulturne i duhovne veze s određenim vrstama također mogu biti poremećene, što dovodi do kulturnih i emocionalnih utjecaja na ljudske zajednice koje imaju bliske odnose s tim vrstama.
Za rješavanje ovih problema i ublažavanje utjecaja izumiranja vrsta ključni su napori za očuvanje. Zaštita staništa, provedba programa oporavka vrsta i podizanje svijesti o važnosti biološke raznolikosti mogu pomoći u sprječavanju daljnjeg izumiranja vrsta i održavanju zdravlja ekosustava.