Adam Smith, otac ekonomije, rekao je da je čovjek ekonomska životinja jer uvijek pokušava poboljšati svoje ekonomsko blagostanje. Neprestano radi kako bi zaradio novac i nabavio dobra i usluge koje će mu život učiniti boljim. Također pokušava štedjeti za budućnost i osigurati svoju obitelj.
Neki od razloga zašto se čovjek naziva gospodarskom životinjom uključuju:
Osobni interes: Čovjek je vođen vlastitim interesom, a to je želja za poboljšanjem vlastitog ekonomskog blagostanja. Ovaj osobni interes navodi ljude da rade, proizvode i trguju robom i uslugama.
Natjecanje: Čovjeka također pokreće natjecanje, a to je želja da bude bolji od drugih. Ovo natjecanje navodi ljude da više rade i inoviraju, što može dovesti do gospodarskog rasta.
Ograničeni resursi: Čovjek ima ograničene resurse, kao što su vrijeme, novac i energija. To znači da mora odlučiti kako će raspodijeliti svoje resurse kako bi zadovoljio svoje potrebe i želje.
Ekonomski poticaji: Čovjek je također motiviran ekonomskim poticajima, kao što je želja za većom zaradom ili uštedom novca. Ovi poticaji mogu navesti ljude da rade više, štede više i ulažu više.
Suradnja: Čovjek je također kooperativna životinja, što znači da može raditi zajedno s drugima na postizanju zajedničkih ciljeva. Ova suradnja može dovesti do gospodarskog rasta i prosperiteta.
Stoga se čovjek naziva gospodarskom životinjom zbog svojih nezasitnih želja i ograničenih sredstava. On mora napraviti izbor između dostupnih alternativa na temelju svojih potreba i prioriteta. Svoje ograničene resurse mora rasporediti na takav način da dobije maksimalno zadovoljstvo.