1. Djetinjstvo :Dojenčad često slini jer su im žlijezde slinovnice još u razvoju i teško kontroliraju slinu. Ovo je normalan dio razvoja i obično se riješi do djetetove 2 godine.
2. Određena medicinska stanja :Neka medicinska stanja, kao što su neurološki poremećaji, mišićni poremećaji ili problemi s ustima i grlom, mogu dovesti do slinjenja. Ova stanja mogu utjecati na sposobnost osobe da kontrolira proizvodnju sline ili učinkovito guta.
3. Problemi sa zubima :Stomatološki problemi poput nepravilnog položaja zubi, problema s čeljusti ili prisutnost proteza ponekad mogu ometati normalan protok sline, uzrokujući slinjenje.
4. Lijekovi :Određeni lijekovi, uključujući neke antidepresive, antipsihotike i sedative, mogu uzrokovati povećanu proizvodnju sline ili otežano gutanje, što dovodi do slinjenja kao nuspojave.
5. Apneja za vrijeme spavanja :Osobe s apnejom za vrijeme spavanja mogu osjetiti slinjenje tijekom spavanja zbog opuštanja mišića u grlu i ustima, što uzrokuje nakupljanje i istjecanje sline.
6. Alergijske reakcije :Ozbiljne alergijske reakcije, poput anafilaksije, mogu uzrokovati oticanje grla i poteškoće s gutanjem, što dovodi do slinjenja.
7. Trudnoća :Neke trudnice imaju povećanu proizvodnju sline zbog hormonalnih promjena.
8. Dehidracija :Dehidracija može uzrokovati da usta proizvode više sline u pokušaju da navlaže tkiva, što može dovesti do slinjenja.
9. Oralne navike :Pretjerano stvaranje sline također se može pojaviti kao rezultat određenih oralnih navika, kao što je sisanje palca ili korištenje dude dude dulje vrijeme.
10. Drugi neurološki problemi :Neurološka stanja poput Parkinsonove bolesti, multiple skleroze ili stanja koja utječu na kranijalne živce mogu utjecati na mišiće uključene u gutanje i kontrolu sline, što dovodi do slinjenja.
Ako je slinjenje pretjerano ili se javlja kod odrasle osobe bez jasnog uzroka, savjetuje se konzultirati se s liječnikom kako bi se utvrdio temeljni uzrok i primili odgovarajuće liječenje ili strategije upravljanja.