1. Gubitak staništa i fragmentacija:
* Ljudska aktivnost: Ljudi su drastično izmijenili krajolike kroz krčenje šuma, poljoprivredu i urbanizaciju. To uništava staništa i izolira populaciju, čineći ih ranjivim na izumiranje.
* Klimatske promjene: Klimatske promjene mogu utjecati na staništa, uzrokujući pomake u vegetaciji, suši ili ekstremnim vremenskim događajima, što otežava preživljavanje velikih glodavaca.
2. Predacija:
* Uvedena vrsta: Uvođenje ne-domaćih grabežljivaca, poput mačaka, pasa ili štakora, može decimirati populaciju velikih glodavaca.
* Ljudski lov: U nekim su slučajevima ljudi lovili velike glodavce u hranu ili druge svrhe, pridonoseći njihovom padu.
3. Bolest:
* Uveli bolesti: Bolesti koje su donijeli ljudi ili druge životinje mogu biti pogubne populaciji glodavaca, pogotovo ako im nedostaje imunitet.
4. Natjecanje:
* egzotične vrste: Uvođenje invazivnih vrsta može se natjecati s domaćim glodavcima za hranu i resurse, što dovodi do njihovog pada.
5. Prirodne fluktuacije:
* Prirodni događaji: Iako nisu primarni faktor, povremeni prirodni događaji, poput vulkanskih erupcija ili teških požara, mogli su pridonijeti izumiranju nekih velikih vrsta glodavaca.
Primjeri izumrlih velikih glodavaca:
* Giant kenguroo štakor (dipodomys ingens): Izumrle zbog gubitka staništa i predatora uvedenih vrsta.
* Giant Rat of Flores (Papagomoms Armandvillei): Izumrli zbog gubitka staništa i eventualno predatora.
* Malagaški divovski štakor (Hypogeomys Antimena): Izumrli zbog gubitka staništa i vjerojatno uvedeni grabežljivci.
Važno je napomenuti da je izumiranje velike vrste glodavaca često kombinacija ovih čimbenika, a ne jedan uzrok.
Da biste razumjeli specifične razloge izumiranja određene vrste, najbolje je pogledati konkretno istraživanje i dokaze dostupne za tu vrstu.