1. Prilog i držanje: Mnoge intertidalne životinje, poput baraka, dagnje i limpe, koriste jaka ljepila ili držanje kako bi se čvrsto pričvrstile na stijene i druge površine. To ih sprječava da ih valovi gube.
2. Zaštita od granata: Neke životinje, poput puževa i hitona, imaju tvrde školjke koje ih štite od fizičkih oštećenja uzrokovanih stijenama i valovima. Njihove školjke također pružaju utočište tijekom plime kada su izložene zraku.
3. Pojednostavljena tijela: Životinje s pojednostavljenim tijelima, poput ribe i morskih ježa, mogu izdržati silu valova i smanjiti povlačenje. To im omogućava da se učinkovito kreću u međuprostornoj zoni.
4. Prilagodbe u ponašanju: Mnoge životinje pokazuju specifična ponašanja kako bi se nosile s intertidalnim okruženjem. Na primjer, neke vrste skrivaju se pod stijenama ili u pukotinama kada su valovi jaki. Drugi se povlače u bazene plime, gdje voda ostaje mirna tijekom plime.
5. Vrijeme aktivnosti: Određene životinje vrijeme za svoje aktivnosti kako bi izbjegle razdoblja intenzivnog djelovanja vala. Na primjer, vrste bazı barnacle se hrane samo pri plimi kad su valovi manje snažni.
6. Burrowers: Neke životinje, poput rakova pijeska, upadaju u pijesak ili sediment kako bi izbjegle utjecaj valova i grabežljivaca.
7. Fiziološke prilagodbe: Neke su intertidalne životinje razvile fiziološke prilagodbe za toleriranje promjena u salinitetu, temperaturi i vlazi povezanim s valovima i plimama. Na primjer, određeni morski crvi mogu regulirati svoj sadržaj vode kako bi preživjeli tijekom izlaganja slabe plime.
8. Mehanizmi za bijeg: Neke agilne vrste, poput morskih zvijezda i rakova, mogu se brzo odmaknuti od stijena i valova kako bi se izbjeglo uklanjanje ili drobljenje.
Sposobnost životinja da se prilagode izazovnim uvjetima u intertidalnoj zoni svjedoči o izvanrednoj raznolikosti i otpornosti morskog života. Ove prilagodbe omogućuju im da napreduju u ovom dinamičnom i nepredvidivom staništu.