magnetske stijene:
1. bazalt: Tamna, sitnozrnata vulkanska stijena nastala je od brzog hlađenja lave na zemljinoj površini.
2. granit: Lagana, grubozrnata nametljiva stijena nastala je od sporog hlađenja magme ispod Zemljine površine.
3. RHYOLITE: Lagana, sitnozrnata vulkanska stijena nastala je od brzog hlađenja lave na Zemljinoj površini.
Sedimentne stijene:
1. Pješčenjak: Stijena sastavljena od pješčanih žitarica koje su s vremenom zajedno cementirane.
2. vapnenac: Stijena sastavljena uglavnom od kalcijevog karbonata (CACO3), koja nastaje iz akumulacije i sabijanja morskih organizama kao što su koralji i školjke.
3. škriljac: Finozrnata sedimentna stijena sastavljena od glinenih minerala koji nastaju od zbijanja i cementacije blata.
4. Ugljen: Crna ili smeđa sedimentna stijena nastala od nakupljanja i sabijanja biljne tvari, koja je tijekom vremena podvrgnuta toplini i pritisku.
Metamorfne stijene:
1. Mramorni: Metamorfna stijena nastala je od rekristalizacije vapnenca pod visokom temperaturom i tlakom.
2. Slate: Finozrnata metamorfna stijena nastala je od rekristalizacije škriljaca pod visokom temperaturom i tlakom.
3. Gneiss: Metamorfna stijena grubozrnata nastala je iz rekristalizacije magnetskih ili sedimentnih stijena pod visokom temperaturom i pritiskom.
Ovo je samo nekoliko primjera slojeva stijena, a postoje i mnoge druge vrste koje se mogu naći u različitim geološkim okruženjima širom svijeta. Proučavanje stijenskih slojeva, poznatih kao stratigrafija, pomaže geolozima da razumiju povijest zemlje i sile koje su je oblikovale s vremenom.