*Šume: *
1. Klimatska regulacija: Šume igraju vitalnu ulogu u regulaciji zemaljske klime apsorbiranjem ugljičnog dioksida (CO2) iz atmosfere kroz fotosintezu. Oni djeluju kao sudoperi ugljika, pomažući u ublažavanju učinaka stakleničkih plinova.
2. Vodni ciklus: Šume značajno doprinose vodenom ciklusu, utječući na raspodjelu kiše, razine vlage i toka struje. Djeluju kao prirodne spužve, upijaju i polako oslobađaju vodu u potoke, rijeke i vodonosnike.
3. Biološka raznolikost: Šume imaju ogromnu biološku raznolikost i pružaju staništa za široku paletu biljnih i životinjskih vrsta. Ova staništa podržavaju ekološke interakcije i funkcioniranje ekosustava.
4. Očuvanje tla: Korijenski sustavi drveća i biljaka u šumama pomažu u držanju tla zajedno, smanjujući eroziju. To sprječava da sediment uđe u plovne putove i održava plodnost tla.
5. Ljudski utjecaj: Ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, prvenstveno vođene poljoprivredom, urbanizacijom i sječanjem, značajno su smanjile šumsku pokriće širom svijeta. Krčenje šuma narušava ciklus ugljika, dovodi do gubitka staništa i izumiranja vrsta i pogoršava klimatske promjene.
*Slatkovodni ekosustavi: *
1. Opskrba vodom: Slatkovodni ekosustavi, uključujući jezera, rijeke, potoke i močvarna područja, pružaju kritični izvor slatke vode za piće, navodnjavanje i industrijske svrhe.
2. Biološka raznolikost: Slatkovodni ekosustavi podržavaju raznolike vodene biljke i životinjske vrste koje doprinose ekološkom funkcioniranju i otpornosti ovih staništa.
3. Hranjivi biciklizam: Ovi ekosustavi igraju ulogu u biciklizmu hranjivih tvari, obradu organske tvari i oslobađanje esencijalnih hranjivih sastojaka natrag u okoliš.
4. Filtracija i pročišćavanje: Slatkovodni ekosustavi prirodno filtriraju i čiste vodu razbijajući zagađivače i sedimente, pridonoseći tako kvaliteti vode.
5. Ljudski utjecaj: Ljudske aktivnosti kao što su zagađenje od poljoprivrednog otjecanja, otpuštanja kanalizacije i industrijskog otpada degradirale su izvore slatkovodne vode širom svijeta. Uz to, prekomjerna ekstrakcija vodnih resursa može dovesti do iscrpljivanja rijeka, jezera i vodonosnika.
*Morski ekosustavi: *
1. Proizvodnja kisika: Morski ekosustavi, posebno kroz fitoplankton, stvaraju značajan dio Zemljinog kisika kroz fotosintezu.
2. Ugljiko sekvestracija: Oceani djeluju kao značajni sudoper ugljika, apsorbirajući ogromne količine ugljičnog dioksida iz atmosfere i tako utječu na globalni ciklus ugljika.
3. Osiguravanje hrane: Morski ekosustavi podržavaju raznoliku ribarsku populaciju koja služi kao vitalni izvor hrane za ljude i druge organizama.
4. Biološka raznolikost: Oceani imaju nevjerojatnu biološku raznolikost, uključujući brojne morske vrste koje igraju važnu ekološku ulogu u biciklizmu hranjivih tvari, interakcije grabežljivih i predimena i održavanje zdravlja koralnih grebena.
5. Ljudski utjecaj: Ljudske aktivnosti poput prekomjernog ribolova, zagađenja iz kopnenih izvora, plastičnog otpada i zagrijavanja oceana povezanih s klimatskim promjenama ozbiljno su degradirale morske ekosustave, što je dovelo do smanjene populacije ribe, izbjeljivanja koralnog grebena i zakiseljavanja oceana.
Ukratko, šume, slatkovodni i morski ekosustavi međusobno su povezani biomi neophodni za ekološko zdravlje i stabilnost planeta. Međutim, ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, zagađenja vode, prekomjernog ribolova i klimatskih promjena značajno su utjecale na ta okruženja. Kritično je da ljudi prepoznaju važnost ovih bioma i poduzimaju usklađene napore da ih uštede i obnovimo za dugoročno dobrobit našeg planeta i budućih generacija.