1. Gubitak i fragmentacija staništa :Primarni uzrok ugroženosti mnogih vrsta je uništavanje ili izmjena njihovih prirodnih staništa uslijed ljudskih aktivnosti. Urbanizacija, krčenje šuma, prenamjena zemljišta za poljoprivredu, rudarstvo, neodrživo vađenje resursa, zagađenje i klimatske promjene glavni su pokretači gubitka staništa.
2. Lov i krivolov :Lov radi sporta, trofeja ili ilegalne trgovine značajan je faktor u ugroženosti vrsta. Ilegalna trgovina divljim životinjama i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju, osobito za ugrožene životinje poput slonova, nosoroga, tigrova i pangolina.
3. Prekomjerni izlov i prilov :Prekomjerni ribolov može iscrpiti populacije do neodrživih razina, što dovodi do ugrožavanja. Usputni ulov, nenamjerno hvatanje neciljanih vrsta, kao što su dupini i morske kornjače, još je jedan veliki problem u praksi komercijalnog ribolova.
4. Klimatske promjene i pomaci u distribuciji :Globalno zatopljenje i povezane promjene okoliša mogu nepovoljno utjecati na ekosustave, što dovodi do promjena u distribuciji vrsta, poremećaja staništa i promjene dostupnosti resursa. Mnoge se vrste bore da se dovoljno brzo prilagode kako bi preživjele u takvim promjenjivim uvjetima.
5. Zagađenje :Onečišćenje iz industrijskih izvora, poljoprivredni otpad, izlijevanje nafte i drugi kontaminanti mogu naštetiti divljim životinjama, degradirati njihova staništa i dovesti do ugrožavanja.
6. Bolesti i paraziti :Zarazne bolesti, bilo prirodne ili unesene od strane ljudi, mogu predstavljati značajnu prijetnju ugroženim vrstama. Prijenos bolesti s domaćih životinja ili stoke može imati razorne učinke na osjetljivu populaciju.
7. Veličina populacije :Male veličine populacije mogu učiniti vrstu osjetljivijom na genetske probleme (depresija u srodstvu), smanjenu genetsku raznolikost i povećanu ranjivost na promjene okoliša ili stohastičke događaje.
8. Specijalizirani zahtjevi staništa :Neke vrste imaju vrlo specifične preferencije ili zahtjeve prema staništu, što ih čini vrlo osjetljivima na promjene ili uznemiravanje staništa. Na primjer, ugroženije su vrste prilagođene rijetkim i osjetljivim ekosustavima ili ovisne o određenim izvorima hrane.
9. Konkurencija invazivnih vrsta :Invazivne vrste, često nenamjerno unesene ljudskim aktivnostima, mogu se natjecati s domaćim vrstama za resurse poput hrane i staništa, što dovodi do opadanja i ugrožavanja autohtonih vrsta.
10. Nedostatak reproduktivnog uspjeha :Ugrožene vrste često se suočavaju s izazovima vezanim uz reproduktivni uspjeh. Niske stope plodnosti, reproduktivni poremećaji ili nemogućnost pronalaženja prikladnih partnera mogu pridonijeti smanjenju populacije i povećanoj ugroženosti.
11. Usporen rast i razmnožavanje :Vrste s inherentno sporim stopama rasta i duljim reproduktivnim ciklusima osjetljivije su na ugrožavanje. Promjene u ekosustavima koje remete te cikluse, kao što su ubrzane promjene okoliša, mogu biti štetne za njihov opstanak.
12. Ograničeni domet :Vrste s malim geografskim rasprostranjenjem osjetljivije su na prijetnje, poput gubitka staništa ili prirodnih katastrofa, budući da imaju manje mogućnosti preseljenja u povoljnije uvjete.
13. Nedostatak javne svijesti :Ponekad vrste mogu biti ugrožene bez da dobiju široku pozornost javnosti ili potporu naporima za očuvanje. To može spriječiti učinkovite strategije očuvanja.