1. Ljudi (Homo sapiens):Ljudi su imali dubok utjecaj na izumiranje bezbrojnih vrsta. Pretjerano iskorištavanje resursa, uključujući lov, ribolov i krčenje šuma, dovelo je do opadanja i konačnog izumiranja mnogih vrsta. Osim toga, uništavanje staništa uzrokovano ljudskim djelovanjem, onečišćenje i klimatske promjene dodatno su pogoršali stope izumiranja vrsta.
2. Introducirane vrste:Uvođenje alohtonih vrsta u nova okruženja može poremetiti lokalne ekosustave i uzrokovati smanjenje autohtonih vrsta. Uneseni grabežljivci, konkurenti i bolesti doveli su do izumiranja mnogih vrsta, osobito na otocima gdje domaće vrste možda nisu razvile obranu od ovih novih prijetnji.
3. Prenapučenost i gubitak staništa:Kako ljudska populacija raste, tako raste i potražnja za resursima kao što su hrana, sklonište i energija. To je rezultiralo pretvaranjem prirodnih staništa u poljoprivredno zemljište, urbana područja i infrastrukturne projekte, što je dovelo do gubitka i fragmentacije staništa. Mnoge su vrste izgubile svoje domove i resurse zbog gubitka staništa, što ih na kraju može dovesti do izumiranja.
4. Zagađenje:različiti oblici onečišćenja, uključujući onečišćenje zraka, vode i tla, mogu imati štetne učinke na vrste i njihove ekosustave. Zagađivači kao što su otrovne kemikalije, teški metali i plastični otpad mogu se akumulirati u okolišu, utječući na zdravlje, reprodukciju i opstanak organizama. Onečišćenje također može poremetiti prehrambene lance i promijeniti dinamiku ekosustava, što dovodi do smanjenja broja vrsta i potencijalnog izumiranja.
Rješavanje ovih čimbenika povezanih s ljudskim djelovanjem ključno je za sprječavanje daljnjeg izumiranja vrsta i očuvanje bioraznolikosti. Napori za očuvanje, prakse održivog korištenja zemljišta, odgovorno upravljanje resursima i obuzdavanje rasta populacije neke su od strategija koje mogu pomoći u ublažavanju negativnih utjecaja ljudskih aktivnosti na opstanak vrsta.