1. Konkurencija za resurse:Nenativne vrste mogu se natjecati s autohtonim vrstama za hranu, stanište i druge resurse, što potencijalno dovodi do pada ili čak izumiranja autohtonih vrsta.
2. Predacija:Nenativne vrste mogu plijeniti na autohtonim vrstama, smanjujući njihovu populaciju i ometajući web hranu.
3. Prijenos bolesti:Nenativne vrste mogu uvesti nove bolesti i parazite u autohtonim vrstama, što može imati razorni utjecaj na njihovu populaciju.
4. Hibridizacija:Nenativne vrste mogu se križati s autohtonim vrstama, što rezultira hibridnim potomstvom koje je moglo smanjiti kondiciju ili biti manje prilagođene lokalnom okruženju.
5. Modifikacija staništa:Nenativne vrste mogu mijenjati svoja staništa na načine koji negativno utječu na domaće vrste. Na primjer, oni mogu uvesti nove biljke koje nanose domovinu zavičajne vegetacije ili stvaraju fizičke barijere koje narušavaju kretanje i širenje.
6. Kaskadni efekti:Uvođenje nenasistih vrsta može imati efekt pucanja na cijelom mreži s hranom, što utječe na više vrsta i njihove interakcije. Na primjer, pad matične vrste plijena zbog predatora od strane nenativne vrste može dovesti do povećanja populacije različitih vrsta plijena, što bi zauzvrat moglo utjecati na populaciju grabežljivaca.
7. Ekonomski utjecaji:Nenativne vrste mogu imati i ekonomske utjecaje, poput smanjenja prinosa usjeva, povećanja gubitaka stoke ili štetne infrastrukture.
Specifični učinci uvođenja nenativne vrste u web hranu ovisit će o brojnim čimbenicima, uključujući karakteristike nenativne vrste, prirodu mreže hrane i lokalne uvjete okoliša.