Kako su staništa ugrožena?

1. Gubitak i fragmentacija staništa: Ovo je najveća prijetnja staništima na globalnoj razini. Do njega dolazi kada se prirodna područja pretvaraju u razvoje koje je stvorio čovjek, kao što su poljoprivreda, stambena područja, komercijalne zgrade i infrastrukturni projekti. Krčenje šuma, proces krčenja šuma za različite svrhe, značajno pridonosi gubitku staništa. Fragmentacija se događa kada se kontinuirana staništa razbiju na manje, izolirane mrlje, izolirajući populacije i ometajući kretanje i interakciju vrsta.

2. Klimatske promjene i izmijenjeni vremenski obrasci: Klimatske promjene duboko utječu na staništa uzrokujući porast temperature, promjene u obrascima padalina, porast razine mora te sve češće i intenzivnije ekstremne vremenske prilike poput suša, toplinskih valova, šumskih požara i oluja. Ove promjene narušavaju ekosustave, utječu na distribuciju i brojnost vrsta i mogu dovesti do degradacije i gubitka staništa.

3. Zagađenje i toksini: Onečišćenje iz raznih izvora, uključujući industrijske aktivnosti, poljoprivredu i nepravilno gospodarenje otpadom, može onečistiti staništa. Zagađivači poput teških metala, kemikalija, pesticida i plastike mogu ući u ekosustave kroz zrak, vodu ili tlo i izravno ili neizravno naštetiti divljim životinjama. Otrovne tvari mogu se akumulirati u okolišu i organizmima, uzrokujući zdravstvene probleme, smanjeni reproduktivni uspjeh, pa čak i smrt.

4. Pretjerano iskorištavanje resursa: Neodržive prakse kao što su prekomjerni ribolov, prekomjerni lov i pretjerana sječa mogu iscrpiti i degradirati staništa. Kada su populacije određenih vrsta drastično smanjene, to remeti dinamiku ekosustava, budući da te vrste često igraju ključne uloge u hranidbenim mrežama i ekološkim procesima.

5. Invazivne vrste: Unošenje alohtonih vrsta, bilo namjerno ili nenamjerno, može imati teške posljedice na staništa. Invazivne vrste natječu se s domaćim organizmima za resurse, prenose bolesti, mijenjaju dinamiku ekosustava i ponekad uzrokuju raseljavanje populacije ili čak izumiranje lokalnih vrsta.

6. Urbanizacija i razvoj: Širenje urbanih područja i povećanje ljudske populacije vrše pritisak na prirodna staništa. Razvoji poput stanovanja, komercijalnih centara i prometnih mreža mogu zadirati u staništa i degradirati ih, fragmentirajući krajolike i narušavajući staništa i koridore kretanja vrsta.

7. Rudarske i vađene djelatnosti: Rudarstvo i vađenje minerala mogu uzrokovati značajno uništavanje staništa i onečišćenje. Ove aktivnosti često uključuju iskopavanje velikih razmjera, krčenje šuma i ispuštanje otrovnih tvari, što može značajno promijeniti ili čak uništiti staništa i ugroziti vrste koje se oslanjaju na te okoliše.

Rješavanje ovih prijetnji staništima zahtijeva zajednički napor vlada, organizacija i pojedinaca da zaštite i očuvaju staništa, daju prioritet održivim praksama i ublaže aktivnosti koje pridonose degradaciji i gubitku staništa.