Koji su biotski i abiotski čimbenici koji utječu na ekosustav crvene pande?

Crvena panda (Ailurus fulgens) je arborealni sisavac rodom iz Himalaje. Ona je klasificirana kao ugrožena od strane Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN). Stanište Crvene pande prijeti krčenjem šumama, klimatskim promjenama i propovijedanjem.

Biotski faktori koji utječu na ekosustav crvene pande uključuju:

* plijen: Crvena Panda je specijalist za bambus, a njegova prehrana gotovo se u potpunosti sastoji od lišća i pucnjava od bambusa. Dostupnost bambusa je stoga presudna za opstanak crvene pande.

* Predatori: Crvena panda ima niz grabežljivaca, uključujući snježne leoparde, leoparde, vukove i dholes.

* Natjecatelji: Crvena panda natječe se s drugim životinjama za hranu, poput divovske pande i takina.

* bolest: Crvena panda osjetljiva je na brojne bolesti, uključujući pseću i upalu pluća.

Abiotski faktori koji utječu na ekosustav crvene pande uključuju:

* Klima: Crvena panda prilagođena je hladnoj, umjerenoj klimi. Klimatske promjene stoga su glavna prijetnja crvenoj pandi, jer uzrokuje da se snježna linija povuče i temperatura poraste na Himalaji.

* Gubitak staništa: Krčenje šuma glavna je prijetnja staništu Crvene pande. Crvena panda oslanja se na bambusove šume za hranu i sklonište, a krčenje šuma uništava te šume alarmantnom brzinom.

* PAOCHING: Crvena panda je poširana zbog krzna i mesa. Prostor je glavna prijetnja Crvenoj pandi, a procjenjuje se da je u divljini ostalo samo oko 10 000 crvenih pande.

Crvena panda je tipka ključna kamena, što znači da igra vitalnu ulogu u ekosustavu. Crvena panda pomaže u održavanju zdravlja šuma od bambusa jedući lišće i izbojke bambusa. Crvena panda također pomaže u rastjerivanju sjemenki bambusa, što pomaže u regeneraciji šume.

Očuvanje crvene pande ključno je za zdravlje himalajskog ekosustava. Zaštitajući crvenu pandu, također možemo zaštititi mnoge druge vrste koje ovise o šumama od bambusa za njihov opstanak.