1. Oprašivanje: Mnoge biljke se oslanjaju na životinje, poput pčela, leptira, ptica i šišmiša, kako bi prebacili pelud iz muške prašnice na žensku stigmu tijekom procesa oprašivanja. Zauzvrat, oprašivači primaju nektar, pelud ili druge nagrade kao izvor hrane. Ova recipročna interakcija osigurava uspješnu reprodukciju biljaka i pruža prehranu oprašivača.
2. Šarenje sjemena: Biljke proizvode sjeme koje je potrebno raspršiti na nove lokacije kako bi se razmnožavalo i kolonizirao nova područja. Mnoge životinje, uključujući ptice, sisavce, mrave i ribu, doprinose širenju sjemena konzumiranjem i transportiranjem. Životinje imaju koristi dobivanjem hranjivih sastojaka od sjemenki, dok biljke imaju koristi tako što proširuju raspon raspodjele.
3. Mikorize: Mykorizalne gljive tvore simbiotske asocijacije s korijenima većine biljnih vrsta. Ove gljivice proširuju korijensku mrežu biljke, pomažući joj da apsorbira vodu i hranjive tvari iz tla. U zamjenu, gljivice primaju ugljikohidrate i druge hranjive tvari koje biljka sintetizirala fotosintezom. Ovaj je odnos presudan za stjecanje hranjivih sastojaka od strane biljaka, posebno na tlima siromašnim hranjivim tvarima.
4. Fiksacija dušika: Određene biljne vrste, poput mahunarki (npr. Grah, grašak, soja), uspostavljaju međusobne odnose s bakterijama koje se fiksiraju dušik nazvane Rhizobia. Ove bakterije nalaze se u specijaliziranim strukturama koje se nazivaju korijenski čvorovi i pretvaraju atmosferski dušik u upotrebljiv oblik za biljku. Zauzvrat, biljka pruža sklonište i izvor ugljikohidrata bakterijama. Ovaj odnos omogućuje tim biljkama da rastu u tlima s nedostatkom dušika i povećava plodnost tla.
5. Interakcije mrava-biljke: Neke biljne vrste, poput stabala bagrema, kuće i pružaju utočište za kolonije mrava unutar svojih građevina. Zauzvrat, mravi brane biljke od biljojeda insekata, pa čak i upuštaju se u teritorijalnu obranu od ostalih natjecateljskih biljaka. Ova međusobna povezanost pomaže biljci u zaštiti i prikupljanju hranjivih tvari, dok mravi dobivaju pristup hrani i sigurnom staništu.
Ovo je samo nekoliko primjera brojnih slučajeva u kojima pripadnici biljnih i životinjskih kraljevstava tvore suradničke saveze, pokazujući osjetljivu ravnotežu i ekološku međusobnu povezanost unutar ekosustava. Svaki organizam ima koristi od odnosa, omogućavajući im da cvjetaju i skladno koegzistiraju u svojim staništima.