1. Hranjenje i traženje hrane: Životinje se ponašaju na različite načine kako bi dobile hranu. Biljojedi mogu pasti biljke, dok mesojedi love i plijene druge životinje. Čistači se hrane mrtvim ili raspadajućim tvarima, a neke životinje mogu pokazivati specijalizirana prehrambena ponašanja, kao što je hranjenje nektarom kod kolibrića ili hranjenje filterom kod kitova.
2. Komunikacija: Životinje komuniciraju jedna s drugom pomoću različitih signala i znakova, kao što su vokalizacija, govor tijela, mirisna oznaka i dodir. Komunikacija omogućuje pojedincima interakciju, razmjenu informacija, privlačenje partnera, obranu teritorija i stvaranje društvenih veza.
3. Društveno ponašanje: Mnoge su životinje društvena bića i tvore složene društvene strukture. Mogu živjeti u skupinama ili kolonijama, surađivati u lovu ili podizanju potomstva, te sudjelovati u društvenom dotjerivanju, igri i sukobima. Na društveno ponašanje utječu čimbenici poput hijerarhije, srodstva, dominacije i reciprociteta.
4. Teritorijalnost i domet: Neke životinje uspostavljaju teritorije ili održavaju određena staništa koja brane od uljeza. Teritorijalno ponašanje može uključivati vokalizaciju, označavanje mirisom, agresivno pokazivanje i izravne sukobe.
5. Migracija i širenje: Mnoge životinje prolaze kroz migracije, sezonski putujući na velike udaljenosti kako bi pronašle odgovarajuća staništa, izvore hrane ili mjesta za razmnožavanje. Raspršivanje se odnosi na kretanje pojedinaca dalje od njihove natalne skupine ili populacije radi uspostavljanja novih teritorija ili pronalaska partnera.
6. Udvaranje i parenje: Ponašanje udvaranja uvelike varira od vrste do vrste, često uključuje razrađeno izlaganje, vokalizaciju i rituale za privlačenje potencijalnih partnera. Strategije parenja mogu uključivati monogamiju, poligamiju i sekvencijalnu poliandriju.
7. Roditeljska skrb: Mnoge životinje pokazuju roditeljsku brigu, ulažući sredstva u svoje potomstvo kako bi povećali svoje šanse za preživljavanje. Ponašanje roditelja može uključivati gradnju gnijezda, vađenje jaja, opskrbu hranom i zaštitu mladih od grabežljivaca.
8. Obrambeno i antipredatorsko ponašanje: Životinje koriste različite antipredatorske strategije kako bi izbjegle da postanu plijen, uključujući kamuflažu, signale upozorenja (poput svijetlih boja ili vokalizacije), prijevaru i grupne obrambene mehanizme.
9. Učenje i prilagodba: Životinje su sposobne učiti i prilagođavati se svojoj okolini kroz različite procese, uključujući asocijativno učenje, učenje promatranjem i navikavanje. Učenje omogućuje životinjama da modificiraju svoje ponašanje na temelju prošlih iskustava i novih informacija.
10. Igranje i istraživanje: Igra je uobičajena kod mnogih životinjskih vrsta, osobito tijekom mladosti. Razigrano ponašanje olakšava društvenu interakciju, fizički i kognitivni razvoj te istraživačko učenje o okolišu.
Ova ponašanja samo su tračak nevjerojatne raznolikosti i složenosti opažene u životinjskom carstvu. Ponašanje životinja veliko je područje proučavanja koje pruža dragocjene uvide u ekologiju, evoluciju i društvenu dinamiku raznih vrsta.