1. Temperatura:biom tajge poznat je po svojim niskim temperaturama. Prosječna godišnja temperatura u tajgi kreće se od -5 do 10 stupnjeva Celzijevih (23 do 50 stupnjeva Fahrenheita). U zimskim mjesecima temperature mogu pasti ispod -30 stupnjeva Celzijusa (-22 stupnja Fahrenheita), au ljetnim mjesecima mogu doseći i do 25 stupnjeva Celzija (77 stupnjeva Fahrenheita).
2. Oborine:biom tajge prima umjerene količine oborina, u rasponu od 300 do 800 milimetara (12 do 32 inča) godišnje. Oborine su ravnomjerno raspoređene tijekom godine, pri čemu neka područja imaju više oborina u ljetnim mjesecima, a druga više snijega u zimskim mjesecima.
3. Snježne padaline:Snježne padaline su značajan abiotski čimbenik u biomu tajge. Snijeg u nekim područjima može prekriti tlo i do šest mjeseci u godini. Snijeg izolira tlo, štiti ga od smrzavanja i osigurava vlagu biljkama i životinjama tijekom zimskih mjeseci.
4. Permafrost:U sjevernim regijama bioma tajge permafrost je uobičajena pojava. Permafrost je tlo koje ostaje zamrznuto najmanje dvije uzastopne godine. Prisutnost permafrosta utječe na drenažu vode i može otežati korijenje i rast biljaka.
5. Tlo:Tla bioma tajge su obično tanka i kisela. Tla su često siromašna organskom tvari i hranjivim tvarima zbog hladne klime i ograničene razgradnje.
Ovi abiotski čimbenici igraju ključnu ulogu u oblikovanju ekosustava bioma tajge i utječu na vrste biljaka i životinja koje mogu uspijevati u ovom okolišu.