Sekvestracija ugljika: Drveće apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere i skladišti ga u svojim deblima, granama i lišću. Pretvaranje usjeva i pašnjaka u šume povećalo bi količinu ugljika vezanog u tlu i vegetaciji, nadoknađujući dio emisija izgaranjem fosilnih goriva.
Bioraznolikost: Šume podržavaju široku raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Pretvaranje usjeva i pašnjaka u šume povećalo bi količinu staništa dostupnog divljim životinjama, pomažući očuvanju bioraznolikosti.
Kvaliteta vode: Šume pomažu filtrirati i pročišćavati vodu, smanjujući količinu sedimenta i hranjivih tvari koje ulaze u vodene tokove. Pretvaranje usjeva i pašnjaka u šume poboljšalo bi kvalitetu vode, učinivši je sigurnijom za piće, plivanje i ribolov.
Erozija tla: Drveće pomaže zadržati tlo na mjestu, smanjujući količinu erozije koja se događa. Pretvaranje usjeva i pašnjaka u šume smanjilo bi eroziju tla, pomažući u očuvanju produktivnosti zemljišta.
Zagađenje zraka: Drveće pomaže u uklanjanju zagađivača iz zraka, poput ozona, dušikovog dioksida i čestica. Pretvaranje usjeva i pašnjaka u šume smanjilo bi onečišćenje zraka, poboljšavši javno zdravlje.
Osim ovih koristi za okoliš, pretvaranje usjeva i pašnjaka u šume također bi moglo pružiti ekonomske koristi. Na primjer, šume mogu osigurati drvo, ogrjev i druge šumske proizvode koji se mogu prodati radi zarade. Šume također mogu privući turiste, stvarajući prihod lokalnim tvrtkama.
Sve u svemu, prenamjena 25 posto ili manje usjeva i pašnjaka u SAD-u u šume s autohtonim drvećem imala bi brojne pozitivne koristi za okoliš i gospodarstvo.