Evo kako je osporavana autentičnost slike helikoptera koji napada morski pas:
1. Odsutnost vjerodostojnih izvora:Slika je u početku kružila bez jasnog izvora ili službene potvrde uglednih novinskih agencija ili vladinih tijela. To je podiglo skepticizam prema njegovoj valjanosti.
2. Nedosljedni detalji:Nakon pomnijeg pregleda, stručnjaci su identificirali nekoliko nedosljednosti na slici koja odstupa od scenarija iz stvarnog života. Na primjer, čini se da su lopatice helikoptera savijeni i deformirani, sugerirajući sudar koji će vjerojatno uzrokovati da se helikopter sruši, a ne da ostane stabilan u letu.
3. Nedostatak relevantnih izvještaja:Unatoč širokoj dijeljenju slike i pažnji koju je privukao, nisu se pojavili vjerodostojni izvještaji ili očevidaci kako bi se potvrdila pojava događaja. U istinskim incidentima zrakoplova s divljinom, obično postoje službena izvješća, izjave ili istrage.
4. Nepostojanje fizičkih dokaza:Ako bi incident bio originalan, vjerojatno bi postojali dodatni dokazi, poput oštećenja helikoptera ili tragova utjecaja morskih pasa. Međutim, nisu predstavljeni takvi dokazi.
5. Digitalno poboljšanje i manipulacija:Forenzički analitičari otkrili su znakove digitalnog uređivanja i poboljšanja na slici, što sugerira da je umjetno konstruiran, a ne snimljen kroz kameru ili video snimku.
S obzirom na ove čimbenike, može se zaključiti da je slika helikoptera koji napada virusnu morsku morsku pasu od prijevara i produkt digitalne manipulacije. Ključno je biti kritičan i provjeriti autentičnost informacija prije dijeljenja ili vjerovanja.