Pristup novim izvorima hrane: Uz duži kljun, zeba je možda mogla doći do sjemena ili kukaca koji su prije bili nedostupni drugim zebama s kraćim kljunom. To je moglo proširiti njegovu prehranu i omogućiti mu da iskorištava širi raspon izvora hrane.
Poboljšana učinkovitost traženja hrane: Duži kljun mogao je zebi omogućiti veću preciznost u skupljanju i rukovanju sjemenkama ili kukcima. To je moglo poboljšati njegovu učinkovitost traženja hrane, omogućujući mu da dobije više hrane u kraćem vremenu.
Reproduktivni uspjeh: Ako je duži kljun poželjna osobina, zeba je možda imala veći reproduktivni uspjeh. Duži kljun mogao je biti čimbenik privlačan potencijalnim partnerima, što je dovelo do uspješnog razmnožavanja. Potomstvo ovih zeba imalo bi veće šanse naslijediti dugokljunastu osobinu.
U kontekstu prirodne selekcije, opstanak i reproduktivni uspjeh zebe s duljim kljunom mogli su dovesti do povećanja učestalosti ove osobine u populaciji tijekom generacija. Kad bi okolišni uvjeti pogodovali dugokljunim zebama, njihova bi se populacija povećala, a jedinke s kraćim kljunovima postale bi rjeđe. Ovo je u biti proces evolucije - jedinke s korisnim osobinama imaju veću vjerojatnost prenošenja tih osobina na svoje potomke, što dovodi do postupnih promjena u vrsti tijekom vremena.