1. Klimatske promjene: Ljudske aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva oslobađaju stakleničke plinove, doprinoseći globalnom zatopljenju. To je posebno zabrinjavajuće u arktičkoj tundri, gdje temperature rastu dvostruko više od globalnog prosjeka. Visoke temperature dovode do otapanja permafrosta, mijenjajući strukturu i funkcioniranje ekosustava.
2. Razvoj i korištenje zemljišta: Širenje ljudskih naselja, infrastrukturni projekti, poput cesta i cjevovoda, mogu fragmentirati i degradirati staništa tundre. Građevinske aktivnosti narušavaju osjetljivo tlo i vegetaciju, utječući na kvalitetu staništa divljih životinja.
3. Rudarstvo i vađenje resursa: Rudarske aktivnosti, prvenstveno minerala, ugljena i nafte, mogu uzrokovati značajne poremećaje u krajoliku tundre. Oni za sobom ostavljaju kontaminaciju i mijenjaju obrasce odvodnje, utječući na kvalitetu vode i nizvodne ekosustave.
4. Lov i prekomjerno iskorištavanje: Neka područja tundre iskusila su prekomjerni lov vrsta poput karibua, sobova i polarnih medvjeda, što je narušilo hranidbeni lanac i ekološku ravnotežu. Došlo je i do prekomjernog izlova i usputnog ulova morskih vrsta.
5. Onečišćenje: Zagađivači iz industrijskih aktivnosti, emisija iz vozila i atmosferskog transporta na velike udaljenosti mogu se akumulirati u arktičkoj tundri, utječući na kvalitetu zraka i vode. Postojani organski zagađivači mogu imati štetne učinke na zdravlje divljih životinja i ekosustave.
6. Turizam: Povećanje turizma u regijama tundre može dovesti do poremećaja staništa, bacanja smeća i poremećaja ponašanja divljih životinja. Neprikladne rekreacijske aktivnosti mogu oštetiti vegetaciju i poremetiti osjetljiva područja.
7. Uvođenje alohtonih vrsta: Ljudske aktivnosti mogu prenijeti alohtone vrste u tundru, namjerno ili nenamjerno. Invazivne vrste mogu nadmašiti domaće vrste, narušavajući ravnotežu ekosustava.
8. Promjene u vegetaciji: Promijenjeni uvjeti okoliša, kao što su povećanje temperature i promjene u obrascima padalina, mogu uzrokovati promjene u sastavu vegetacije. To može utjecati na dostupnost hrane i staništa za vrste tundre.
9. Topljenje permafrosta: Otapanje permafrosta može osloboditi pohranjeni ugljični dioksid i metan, dodatno pridonoseći klimatskim promjenama. Osim toga, gubitak permafrosta može oštetiti infrastrukturu i destabilizirati krajolike.
10. Izmijenjeni režimi požara: Klimatske promjene i ljudske aktivnosti utječu na učestalost i intenzitet požara u tundri. To može promijeniti vegetacijske zajednice, kruženje hranjivih tvari i oslobađanje stakleničkih plinova.
Ove ljudske promjene u ekosustavu tundre imaju duboke posljedice za njegovu bioraznolikost, ekološke procese i život autohtonih zajednica koje se oslanjaju na ova okruženja. Razumijevanje i rješavanje ovih utjecaja ključni su za očuvanje zdravlja i otpornosti ekosustava tundre.