1. Šarenje sjemena: Kao veliki biljojedi, crni nosorozi troše značajnu vegetaciju. Oni raspršuju sjemenke kroz gnoj, pomažući širiti biljne vrste po krajoliku. To doprinosi raznolikosti i otpornosti ekosustava.
2. Pregledavanje i ispašu: Njihove navike pregledavanja pomažu u kontroli rasta određenih biljaka i održavanju otvorenih staništa. To može stvoriti prostor da ostale biljojede napreduju i spriječe dominaciju određenih biljnih vrsta.
3. Obogaćivanje tla: Njihov gnoj pruža hranjive tvari tlu, obogaćujući ga i podržavajući rast biljaka. To stvara pozitivnu povratnu petlju, poboljšavajući cjelokupno zdravlje ekosustava.
4. Potega indikatora: Zbog njihove osjetljivosti na gubitak i razgradnju staništa, crni nosorozi služe kao pokazatelji. Njihova prisutnost ili odsutnost mogu se koristiti za odmjeravanje cjelokupnog zdravlja i stabilnosti ekosustava.
5. Turizam i očuvanje: Crni nosorozi glavni su ždrijeb za ekotorizam, stvarajući prihod koji se može koristiti za napore na očuvanju. To pomaže u zaštiti ne samo samih nosoroga, već i čitavog svog ekosustava.
Međutim, važno je napomenuti da je pad populacije crnog nosoroga zbog krivolova značajno poremetio ove ekološke uloge. Njihova odsutnost dovela je do promjena u biljnim zajednicama i potencijalno štetnih utjecaja na druge vrste.
Zaključno, crne nosoroze su vitalne komponente njihovih ekosustava, doprinoseći biološkoj raznolikosti, ciklusu hranjivih tvari i cjelokupnom ekološkom zdravlju. Njihovo očuvanje ključno je ne samo za njihov vlastiti opstanak, već i za dobrobit cijelog ekosustava.