Ekosustavi tundre su osjetljivi jer su izuzetno osjetljivi na klimatske promjene. Prosječna temperatura na Arktiku porasla je za 2 stupnja Celzijusa (3,6 stupnjeva Fahrenheita) od kraja 19. stoljeća, što je više nego dvostruko više od globalnog prosjeka. Ovo zagrijavanje uzrokuje otapanje tundre, čime se u atmosferu ispuštaju velike količine ugljičnog dioksida i metana. Ovi plinovi su staklenički plinovi koji pridonose klimatskim promjenama. Osim toga, permafrost koji se otapa remeti biljne zajednice i životinjska staništa.
Drugi razlozi zašto se ekosustavi tundre smatraju osjetljivima uključuju:
* Niska produktivnost: Ekosustavi tundre su sustavi niske produktivnosti, što znači da proizvode relativno malu količinu biomase po jedinici površine. To je zbog hladne klime i kratke vegetacijske sezone.
* Jednostavne hranidbene mreže: Ekosustavi tundre imaju jednostavne hranidbene mreže, s nekoliko vrsta na svakoj trofičkoj razini. To ih čini osjetljivima na poremećaje koji utječu čak i na jednu vrstu.
* Teški uvjeti: Ekosustavi tundre izloženi su teškim uvjetima okoliša, kao što su niske temperature, jaki vjetrovi i ograničena sunčeva svjetlost. To može izazvati stres kod biljaka i životinja i učiniti ih osjetljivijima na bolesti i predatore.