1. Zaštitne školjke:
Puževi imaju tvrde, spiralne ljušture napravljene od kalcijevog karbonata, koji im služi kao primarna zaštita od predatora, ekstremnih temperatura i gubitka vlage. Školjka pruža sigurno utočište i može se uvući za dodatnu sigurnost.
2. Tijelo na uvlačenje:
Većina puževa može potpuno povući svoje meko, ranjivo tijelo u svoje ljušture kada su ugroženi. Ta im sposobnost nudi dodatnu zaštitu i smanjuje njihovu izloženost predatorima i opasnostima iz okoliša.
3. Radula za prihranu:
Puževi posjeduju radulu, hrapavi jezik prekriven sitnim zubima koji se koristi za hranjenje. Jedinstveni dizajn radule omogućuje struganje i gutanje raznih biljnih materijala, gljivica, algi, pa čak i drugih malih životinja.
4. Stvaranje sluzi:
Puževi proizvode obilne količine sluzi, koja ima višestruku svrhu. Pomaže u kretanju smanjujući trenje i pomaže im da se glatko kreću na različitim površinama. Osim toga, sluz pomaže pri disanju i štiti puža od isušivanja usporavajući gubitak vode.
5. Disanje:
Puževi mogu prilagoditi svoje disanje prema okolini. Imaju posebnu dišnu strukturu koja se naziva plaštana šupljina, koja olakšava disanje zraka i vode, ovisno o vrsti i staništu. Neki puževi imaju škrge, dok drugi imaju pluća koja udišu zrak.
6. Noga za kretanje:
Mišićavo stopalo puževa omogućuje im polagano ali postojano kretanje. Noga luči sluz, omogućujući pužu da klizi po raznim površinama, uključujući staklo i okomite zidove.
7. Oči i ticala:
Puževi imaju pipke koji se mogu uvući, a svaki ima oko na vrhu. Ti pipci im pružaju određeni stupanj vida, omogućujući im da osjete svjetlost i opažaju okolinu. Pipci također igraju ključnu ulogu u dodiru i kemosenzaciji, pomažući puževima da pronađu hranu i snađu se u svom okruženju.
8. Stanje mirovanja i hibernacije:
Određene vrste puževa prilagodile su se podnošenju oštrih vremenskih uvjeta prolazeći kroz razdoblja mirovanja. Estivacija je stanje mirovanja tijekom sušnih sezona, dok se hibernacija javlja tijekom hladnih zimskih mjeseci. Štedeći energiju u tim vremenima, puževi mogu preživjeti nepovoljne uvjete i izaći kada uvjeti postanu povoljniji.
9. Hermafroditizam:
Većina vrsta puževa su hermafroditi, posjeduju i muške i ženske reproduktivne organe. Ta im prilagodba omogućuje reprodukciju bez potrebe za partnerom suprotnog spola. Može doći do samooplodnje ili križne oplodnje s drugom jedinkom, čime se osigurava opstanak vrste čak iu populacijama niske gustoće.
10. Kamuflaža i aposematizam:
Neki puževi su razvili prilagodbe vezane uz kamuflažu i aposematizam. Kamuflaža im pomaže da se stope s okolinom i izbjegnu predatore, dok aposematična boja služi kao signal upozorenja potencijalnim predatorima, ukazujući da su neukusni ili otrovni.
Posjedujući ove izvanredne prilagodbe, puževi su uspjeli napredovati u raznim ekosustavima, od tropskih kišnih šuma do sušnih pustinja. Njihova sposobnost prilagodbe i prevladavanja izazova okoliša omogućila im je da ustraju i diverzificiraju se diljem svijeta.