1. Preplasivanje:Brumbiji su konji slobodnog roamiranja koji se često natječu s izvornim divljim životinjama, stokom, pa čak i divljim devama za hranu i vodene resurse. Oni mogu prerasti pašnjake, što dovodi do erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i degradacije ekosustava. Njihovo ponašanje ispaše također može pridonijeti širenju invazivnih biljnih vrsta.
2. Oštećenje vegetacije:Brumbiji mogu nanijeti značajnu oštećenja native flore odgajanjem i jedućim biljkama. Oni se mogu selektivno hraniti određenim biljnim vrstama, što utječe na njihov rast, reprodukciju i ukupnu ekološku ravnotežu. To može poremetiti prirodne ekosustave i dalje ugroziti ugrožene ili osjetljive biljne vrste.
3. Uništavanje staništa:Brumbiji imaju tendenciju da se okupljaju u blizini izvora vode i priobalnih područja, gdje mogu izazvati značajno uništavanje staništa. Oni mogu potaknuti obale struje, oštetiti vegetaciju duž plovnih putova i povećati sedimentaciju, što negativno utječe na kvalitetu vode i vodene ekosustave.
4. Erozija i zbijanje tla:Brumbiesova kopita mogu uzrokovati sabijanje tla, posebno u krhkom ili osjetljivom okruženju. To smanjuje sposobnost tla da apsorbira i zadržava vodu, što dovodi do povećanog otjecanja i erozije. S vremenom to može rezultirati gubitkom gornjeg tla, degradacijom zemlje i povećanom osjetljivošću na dezertifikaciju.
5. Širenje bolesti:Brumbiji mogu prenijeti i širiti bolesti i za domaće divlje životinje i domaće životinje. Oni također mogu prenijeti parazite i olakšati širenje invazivnih sjemenki biljaka kroz svoje probavne sustave, što je dodatno pridonijelo ekološkom poremećaju.
6. Konkurencija s autohtonim vrstama:Brumbiji se natječu s domorodačkim biljojeda za resurse, poput hrane i staništa. Ovo natjecanje može dovesti do pomicanja autohtonih vrsta i poremetiti osjetljivu ravnotežu ekosustava. U nekim slučajevima, Brumbies može čak i plijeniti ili maltretirati domaće životinje, što dodatno smanjuje biološku raznolikost.
Ti čimbenici kolektivno doprinose klasifikaciji Brumbiesa kao štetočina u nekim regijama. Njihove strategije upravljanja i kontrole često su potrebne za zaštitu izvornih ekosustava i održavanje ekološke ravnoteže u područjima u kojima su prenaseljeni ili uzrokovali značajne utjecaje na okoliš.