pad šume od kila :Morske vidre su glasni grabežljivci morskih ježa, koji se hrane alkom. Bez vidre za kontrolu stanovništva ježa, morski ježili bi prerasle šume algi, što je dovelo do njihovog pada. Šume jela pružaju hranu i sklonište raznim morskim vrstama, a njihov bi gubitak imao efekte valonjaka u cijelom ekosustavu.
Povećana populacija biljojeda :Uz manje morske vidre okolice, biljojedi poput morskih ježara i rakova procvjetale bi. To bi moglo dovesti do prekomjernog paljenja alge i drugih morskih biljaka, što dodatno ometa prehrambeni lanac.
Gubitak biološke raznolikosti :Šume alpi podržavaju bogatu biološku raznolikost morskog života, uključujući ribe, beskralježnjake i morske sisavce. Gubitak šuma alpi zbog pada morske vidre negativno bi utjecao na ove vrste i mogao bi dovesti do pada stanovništva ili čak izumiranja.
Utjecaj na morske sisavce :Morske vidre su plijen većim morskim sisavcima poput orke i morskih pasa. Smanjenje populacije morske vidre značilo bi manje hrane za ove grabežljivce, što bi moglo dovesti do pada populacije u višim razinama trofičke.
Obalna erozija :Šume alge igraju vitalnu ulogu u zaštiti obalnih linija od erozije. Njihov gusti nadstrešnica apsorbira valnu energiju i smanjuje utjecaj vala, pomažući u stabilizaciji obala. Bez šuma alge, obalna područja bila bi osjetljivija na eroziju, što bi rezultiralo oštećenjem imovine i gubitkom staništa.
Smanjena sekvestracija ugljika :Šume algi su učinkoviti sudoperi od ugljika, a apsorbiraju velike količine ugljičnog dioksida iz atmosfere. Njihov gubitak smanjio bi kapacitet sekvestracije ugljika oceana, pridonoseći povećanim koncentracijama stakleničkih plinova i klimatskim promjenama.
Ukratko, gubitak morskih vidra pokrenuo bi niz ekoloških neravnoteža i imao duboke posljedice za čitav morski ekosustav, od šuma alpi do vrhunskih grabežljivca i obalnih okruženja. Očuvanje populacije morske vidre i zaštitu njihovog staništa ključno je za održavanje zdravlja i biološke raznolikosti obalnih morskih ekosustava.