Neki primjeri ograničavajućih čimbenika uključuju:
* Voda: Voda je ključna za sav život, a njezina dostupnost može biti ograničavajući čimbenik za biljke i životinje u sušnim ili polusušnim okruženjima.
* Sunčeva svjetlost: Sunčeva svjetlost je neophodna za fotosintezu, proces kojim biljke pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku. U okruženjima gdje je sunčeva svjetlost ograničena, kao što je pod krošnjama guste šume, biljke možda neće moći rasti.
* Hranjive tvari: Hranjive tvari neophodne su za rast biljaka, a njihova dostupnost može biti ograničavajući faktor u nekim sredinama. Na primjer, dušik i fosfor često ograničavaju hranjive tvari u vodenom okolišu.
* Razmak: Prostor može biti ograničavajući čimbenik za biljke i životinje u prepunim okruženjima. Na primjer, drveće u šumi može se natjecati jedno s drugim za sunčevu svjetlost i prostor, a životinje se mogu natjecati za hranu i teritorij.
* Predatorstvo: Predatorstvo može biti ograničavajući čimbenik za životinje, jer može smanjiti njihovu stopu preživljavanja i reproduktivni uspjeh. Na primjer, populacija jelena može biti ograničena prisutnošću predatora kao što su vukovi ili planinski lavovi.
* Bolest: Bolest može biti ograničavajući čimbenik i za biljke i za životinje, jer može smanjiti njihovo zdravlje i snagu te ih učiniti osjetljivijima na druge stresore. Na primjer, populacija drveća može biti ograničena gljivičnom bolešću kao što je nizozemska bolest brijesta.
Ograničavajući čimbenici mogu imati značajan utjecaj na strukturu i funkciju ekosustava. Na primjer, dostupnost vode može odrediti vrste biljaka i životinja koje mogu živjeti u određenom području, a prisutnost predatora može utjecati na veličinu populacije vrsta plijena.
Razumijevanje ograničavajućih čimbenika važno je za upravljanje ekosustavima i očuvanje biološke raznolikosti. Identificirajući ograničavajuće čimbenike koji utječu na određenu vrstu ili ekosustav, upravitelji mogu poduzeti korake za ublažavanje tih čimbenika i poboljšati šanse za preživljavanje vrste ili ekosustava.