SPECTION SCHERM: Delfini čuvaju svoj kisik tijekom zarona privremeno zaustavljajući ili usporavajući otkucaje srca i metabolizam, smanjujući njihove potrebe za kisikom. Ova je sposobnost poznata kao Bradycardia. To može smanjiti njihove unutarnje metaboličke procese, omogućujući im da duže ostanu potopljeni.
Rezerve krvi: Delfini imaju veći volumen krvi od zemaljskih sisavaca, što čini oko 10-12% svoje tjelesne težine. Ovaj povećani volumen krvi omogućuje im da pohranjuju više kisika i učinkovito ga distribuiraju po svojim tijelima.
Myoglobin: Stanice mišića dupina imaju visoku koncentraciju mioglobina, proteina koji se veže za kisik i olakšava njegovu difuziju unutar tkiva. To omogućava delfinima da nastave funkcionirati čak i kada su razine kisika relativno niske.
Učinkovita pluća: Delfini imaju specijalizirana pluća koja mogu brzo apsorbirati kisik iz zraka tijekom kratkih razdoblja na površini. Oni uzimaju plitke, brzo dah i imaju učinkovite ventilacijske sustave kako bi maksimizirali unos kisika u kratkom vremenu.
Refleks ronjenja: Delfini pokreću ronilački refleks kada se uroni u vodu. Ovaj refleks automatski usporava otkucaje srca, preusmjerava protok krvi u vitalne organe i smanjuje potrošnju kisika. To je vitalna prilagodba koja im pomaže da prežive pod vodom s minimalnim troškovima energije.
Blubber: Blubber, sloj masti ispod njihove kože, također ima izolacijska svojstva koja pomažu u održavanju tjelesne topline. To je posebno važno u hladnijim vodama u kojima dupini trebaju sačuvati energiju kako bi ostali topli tijekom ronjenja.
Kombinirajući ove prilagodbe, dupini mogu učinkovito upravljati potrošnjom kisika, učinkovito pohranjuju kisik i očuvati unutarnje resurse tijekom ronjenja, omogućujući im da ostanu pod vodom za produženo trajanje.