* Ograničenja podataka: Ne postoji globalni, centralizirani sustav koji prati svaku ribu uhvaćenu. Podatke prikupljaju pojedine zemlje, ali često su nepotpuni, nedosljedni i ne uvijek javno dostupni.
* Različite vrste ribolova: Moramo razmotriti i komercijalni ribolov (za profit) i rekreativni ribolov (za sport i osobnu upotrebu).
* Načini ribolova: Metode ribolova uvelike se razlikuju, što utječe na broj uhvaćenih riba. Neke su metode, poput kopanja, mnogo destruktivnije od drugih.
* BYCATCH: Značajan dio ulova je nenamjerno uhvaćen (prilogu), a to je teško precizno kvantificirati.
Umjesto određenog broja, evo što znamo:
* Ogromni brojevi: Procjenjuje se da se godišnji ulov nalazi u stotinama milijuna tona.
* prekomjerno ribolov: Mnoge su zalihe ribe prepuštene, što znači da ih uhvate brže nego što se mogu nadopuniti.
* Zabrinutosti održivosti: Ovaj prekomjerni ribolov ima značajan utjecaj na morske ekosustave i sigurnost hrane.
Da biste razumjeli razmjere problema, možete pronaći procjene od organizacija poput:
* Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO): Oni objavljuju redovna izvješća o globalnom ribarstvu i akvakulturi.
* Svjetski fond za divlje životinje (WWF): Oni provode istraživanje i zagovaranje o praksi održivih ribolova.
Ključno je prepoznati da je broj uhvaćenih riba samo jedan dio složene slike. Razumijevanje šireg konteksta ribolovnih praksi, utjecaja na okoliš i očuvanja je neophodno.