Prekomjerni ribolov: Morski psi često su meta zbog mesa, peraja i drugih dijelova tijela, što je dovelo do pretjeranog izlova i smanjenja populacije. Mnoge vrste morskih pasa ulovljene su kao usputni ulov u ribolovnim operacijama usmjerenim na druge vrste, a neki ribolovi posebno ciljaju morske pse zbog njihovih peraja koje se koriste u juhi od peraje morskog psa. Prekomjerni izlov ribe remeti morski ekosustav, jer morski psi igraju ključnu ulogu kao vrhunski grabežljivci.
Gubitak i degradacija staništa: Obalni razvoj, melioracija zemljišta i onečišćenje mogu uništiti ili degradirati važna staništa morskih pasa, kao što su koraljni grebeni, šume mangrova i livade morske trave. Ova staništa morskim psima pružaju hranu, sklonište i mjesta za razmnožavanje te su neophodna za njihov opstanak.
Zagađenje: Morski psi mogu biti izloženi različitim zagađivačima, uključujući teške metale, plastiku i kemikalije, koji se mogu akumulirati u njihovim tijelima i uzrokovati zdravstvene probleme. Onečišćenje također može utjecati na njihove izvore hrane i poremetiti njihovo ponašanje i reproduktivni uspjeh.
Klimatske promjene: Promjenjivi klimatski uvjeti, kao što su porast temperature mora, zakiseljavanje oceana i izmijenjeni obrasci padalina, mogu utjecati na populacije morskih pasa. Neke vrste morskih pasa osjetljive su na promjene temperature i mogu se suočiti s gubitkom staništa ili promjenama u njihovoj distribuciji kako se oceani zagrijavaju.
Slučajni ulov: Morski psi se često love kao usputni ulov u ribolovnim operacijama usmjerenim na druge vrste, poput tune, sabljarke i drugih pelagičkih riba. Usputni ulov može uzrokovati značajnu smrtnost morskih pasa i može poremetiti njihovu populaciju i ekološku ulogu.
Finning: Rezanje peraja morskog psa je praksa uklanjanja peraja morskog psa i odbacivanja tijela, često dok je morski pas još živ. Ova okrutna i rastrošna praksa potaknuta je velikom potražnjom za perajama morskog psa na određenim tržištima, posebice u Aziji. Odvajanje peraja predstavlja ozbiljnu prijetnju populaciji morskih pasa, budući da cilja na veliki broj morskih pasa i značajno smanjuje njihove šanse za preživljavanje.
Neodržive prakse ribolova: Destruktivne ribolovne prakse, poput koćarenja i ribolova parangalima, mogu imati ozbiljne posljedice na populacije morskih pasa. Ove prakse mogu rezultirati visokim razinama usputnog ulova, uključujući morske pse, i mogu oštetiti kritična staništa.
Ilegalna trgovina: Ilegalna trgovina proizvodima od morskih pasa, poput mesa, peraja i škržnih ploča, predstavlja dodatnu prijetnju očuvanju morskih pasa. Ilegalni ribolov i trgovina doprinose smanjenju populacije morskih pasa i potkopavaju napore za upravljanje i očuvanje tih vrsta.
Rješavanje ovih pritisaka na okoliš zahtijeva zajedničke napore vlada, organizacija za očuvanje prirode, ribarske industrije i javnosti. Mjere kao što su provedba prakse održivog ribolova, uspostavljanje zaštićenih morskih područja, jačanje propisa i promicanje odgovornog ponašanja potrošača ključne su za osiguravanje dugoročnog opstanka morskih pasa i zdravlja morskih ekosustava.