Gubitak staništa :Pingvini su vrlo ovisni o svojim specifičnim staništima za razmnožavanje, gniježđenje i hranjenje. Ljudske aktivnosti kao što su urbanizacija, razvoj obale i onečišćenje mogu uništiti ili degradirati ta staništa, prisiljavajući pingvine da se presele u manje prikladna područja ili da se natječu za resurse s drugim vrstama.
Klimatske promjene :Rastuće globalne temperature, topljenje morskog leda i promjene oceanskih struja remete ekosustave o kojima pingvini ovise. Ove promjene mogu utjecati na njihovu dostupnost hrane, reproduktivni uspjeh i sveukupno preživljavanje.
Zagađenje :Izlijevanje nafte, plastično onečišćenje i drugi zagađivači okoliša mogu naškoditi pingvinima izravno ili neizravno utječući na njihove izvore hrane ili staništa.
Komercijalno iskorištavanje :Neke vrste pingvina su lovljene zbog mesa, perja i jaja, što je dovelo do smanjenja populacije. Iako je komercijalni lov sada zabranjen u većini zemalja, ilegalni krivolov još uvijek se događa.
Bolesti i paraziti :Pingvini mogu biti pogođeni raznim bolestima i parazitima koji se mogu brzo širiti u gusto zbijenim kolonijama, uzrokujući visoke stope smrtnosti.
Predatorstvo :Pingvini se suočavaju s prijetnjama predatora kao što su tuljani, morski leopardi i kitovi ubojice. Iako su ovi grabežljivci prirodni dio ekosustava, njihova se populacija može povećati kada ljudi smanje svoje prirodne grabežljivce.
Bolest :Pingvini su osjetljivi na izbijanje bolesti koje se mogu brzo širiti u njihovim gustim kolonijama. Bolesti poput ptičje gripe i ptičje malarije predstavljaju značajnu prijetnju populaciji pingvina.