Vodene životinje suočavaju se s dva glavna izazova osmoregulacije:
* Slanost: Koncentracija soli u morskoj vodi mnogo je veća nego u slatkoj vodi. To znači da vodene životinje koje žive u morskoj vodi moraju stalno raditi na sprječavanju izlaska vode iz tijela i ulaska soli.
* Tlak vode: Pritisak vode raste s dubinom. To znači da vodene životinje koje žive u dubokoj vodi moraju stalno raditi kako bi spriječile da im tijelo ne bude zgnječeno pritiskom.
Osmoregulacija je neophodna kako bi vodene životinje preživjele u ovim izazovnim okruženjima. Održavanjem odgovarajuće ravnoteže soli i vode, vodene životinje mogu održati svoju unutarnju homeostazu i izbjeći dehidraciju, neravnotežu elektrolita i druge zdravstvene probleme.
Evo nekoliko konkretnih primjera kako je osmoregulacija neophodna za vodene životinje:
* Riba: Ribe koriste svoje škrge za izdvajanje kisika iz vode. Međutim, škrge također omogućuju ulazak soli u tijelo ribe. Kako bi spriječile dehidraciju, ribe moraju stalno piti vodu i izbacivati sol putem bubrega.
* Rakovi: Rakovi imaju poseban organ koji se zove zelena žlijezda koji im pomaže regulirati ravnotežu soli i vode. Zelena žlijezda izlučuje sol i upija vodu, pomažući rakovima da održe odgovarajuću osmotsku ravnotežu u svojim tijelima.
* Meduze: Meduze su želatinozne životinje koje se sastoje od 95% vode. Kako bi spriječile prsnuće, meduze moraju stalno ispumpavati vodu iz tijela. To čine pomoću niza mišića koji se kontrahiraju i opuštaju, stvarajući protok vode kroz njihova tijela.
Osmoregulacija je vitalni proces za vodene životinje. Održavanjem odgovarajuće ravnoteže soli i vode, vodene životinje mogu održavati svoju unutarnju homeostazu i preživjeti u svojim izazovnim okruženjima.