1. Usta i zubi: Ribe imaju širok raspon oblika usta i zubnih struktura ovisno o njihovoj prehrani. Biljne ribe mogu imati široke, molarne zube za drobljenje biljaka, dok mesožderske ribe često posjeduju oštre, šiljaste zube za hvatanje i držanje plijena.
2. zubi faringea: Neke ribe, poput šarana, imaju zube u ždrijelu smještene u grlu. Ovi zubi pomažu u mljevenju i obradi hrane prije nego što uđe u želudac.
3. Barbels: Barbels su dodaci slični šapima koji se nalaze u blizini ušća mnogih vrsta riba. Osjetljivi su na dodir i okus i pomažu ribama da pronađu i uhvate plijen.
4. Gill Rakers: Gill Rakers su građevine slične češljima prisutne na škrgama riba. Oni filtriraju i naprežu čestice hrane iz vode, omogućujući ribi da izvadi hranjive tvari iz okolnog okruženja.
5. Usisavanje: Određene ribe, poput gobisa i ometanja, imaju specijalizirane strukture usta koje im omogućuju stvaranje usisavanja. To im pomaže da uhvate i gutaju male organizme plijena ili izvade hranu iz pukotina i površina.
6. Protjerivanje čeljusti: Neke ribe, poput jegulja mora i strijelca, mogu strpati čeljusti prema naprijed i zgrabiti prehrambene proizvode.
7. Ploče za zube: Određene ribe, poput papagaja, posjeduju zube spojene na čeljusti. Ovi tanjuri pomažu im da ispašu i strugaju alge i ostale prehrambene materijale s stjenovitih površina.
8. Jezik i okusni pupoljci: Jezik ribe sadrži okusne pupoljke koji im pomažu u prepoznavanju i razlikovanju različitih izvora hrane.
9. Sustav bočne linije: Sustav bočne linije je senzorni organ koji teče uz tijelo ribe. Omogućuje ribama da otkriju vibracije i vodene struje, što im pomaže u pronalaženju i praćenju čestica plijena ili hrane u vodi.
10. Kupi mjehur: Mnoge vrste riba imaju mjehur za plivanje koji pomaže u kontroli uzgona. Također im omogućuje održavanje svog položaja u vodenom stupcu dok traže hranu ili zasjede plijen.
11. Vage i senzorne jame: Neke vrste riba, kao što je Sturgeon, imaju specijalizirane vage i senzorne jame na svojoj njušci i tijelu. Ove strukture im pomažu da pronađu hranu otkrivanjem električnih polja generiranih organizmima plijena.
12. Biofluorescencija: Neke ribe, poput određenih vrsta dubokog mora, mogu koristiti biofluorescenciju kako bi poboljšale svoju percepciju plijena u slabo osvijetljenom okruženju.
Općenito, ribe su razvile različite adaptacije u ustima, čeljusti, zubima, trbuhama, škrgama i drugim dijelovima tijela kako bi uspješno dobili i konzumirali širok izbor izvora hrane dostupne u vodenim staništima.