1. Podjela Carstva: Nakon smrti Karla Velikog 814. godine, njegovo ogromno carstvo podijeljeno je između njegovih sinova. Charles Ćelavi, zajedno sa svojom braćom Louisom Pobožnim i Lothairom, naslijedio je različite dijelove kraljevstva. Charles je dobio Zapadnu Franačku, koja je uključivala veći dio današnje Francuske.
2. Ugovor iz Verduna: Godine 843. Karlo Ćelavi, Luj Njemački i Lothair formalno su podijelili Karolinško Carstvo ugovorom u Verdunu. Ugovorom su uspostavljena tri odvojena kraljevstva:Zapadna Franačka, Istočna Franačka i Srednja Franačka (koja se kasnije raspala). To je označilo početak odvojenih identiteta Francuske i Njemačke.
3. Borbe za jedinstvo: Unatoč Verdunskom ugovoru, karolinški vladari nastavili su se boriti za moć i utjecaj na susjedna područja. Charles Ćelavi proveo je veći dio svoje vladavine braneći svoje teritorije od unutarnjih pobuna i vanjskih prijetnji, poput invazija Vikinga i muslimana.
4. Savezi i sukobi: Kako bi ojačao svoj položaj, Karlo Ćelavi sklapao je saveze s raznim vladarima i igrao značajnu ulogu u europskoj diplomaciji. Također je imao sukobe sa svojom rodbinom i suparničkim plemićima, što je dovelo do razdoblja nestabilnosti i građanskog rata.
5. Kulturna postignuća: Karlo Ćelavi bio je pokrovitelj učenja i kulture. Tijekom njegove vladavine došlo je do oživljavanja karolinške umjetnosti i književnosti, uključujući proizvodnju iluminiranih rukopisa i promicanje znanosti. Bio je povezan s karolinškom renesansom, kulturnim i intelektualnim pokretom koji je cvjetao u 9. stoljeću.
6. Nasljeđe i nasljeđe: Karlo Ćelavi je umro 877. godine, a naslijedio ga je njegov sin Ljudevit Mucavi. Njegova je vladavina označila kritično razdoblje u europskoj povijesti, dok je Karolinško Carstvo prelazilo u zasebna kraljevstva i pojavljivali su se novi politički entiteti. Njegove borbe da zadrži kontrolu i ujedini svoje kraljevstvo postavile su pozornicu za daljnju fragmentaciju karolinških teritorija u godinama koje dolaze.
Općenito, značaj Karla Ćelavog leži u njegovoj ulozi u oblikovanju političkog pejzaža srednjovjekovne Europe. Njegova je vladavina označila prekretnicu u karolinškom dobu, dovodeći do pojave različitih nacionalnih identiteta i uspona nove dinamike moći koja će oblikovati povijest kontinenta u narednim stoljećima.