1. Rast stanovništva i urbano širenje: Kako ljudska populacija raste, povećava se potražnja za zemljom za stanovanjem, infrastrukturom i drugim razvojem. To je dovelo do napada ljudskih aktivnosti u područja divljine, što je rezultiralo njihovim smanjenjem.
2. Poljoprivreda i zapisivanje: Čišćenje zemlje za poljoprivredu i sječe još je jedan glavni čimbenik koji pridonosi gubitku područja divljine. Šume se često uklanjaju kako bi se napravile mjesto usjevima ili stoci, dok operacije sječa mogu degradirati ili fragmentirati šumske ekosustave.
3. Rudarstvo i razvoj energije: Aktivnosti rudarstva i energetskog razvoja, poput istraživanja nafte i plina, također mogu utjecati na područja divljine mijenjajući prirodni krajolik i ometajući staništa divljih životinja.
4. Klimatska promjena: Klimatske promjene također igraju ulogu u smanjenju područja divljine. Kako se temperature povećavaju, a vremenski obrasci postaju ekstremniji, neka područja divljine postaju manje prikladna za određene biljne i životinjske vrste, što dovodi do promjena u ekosustavima i potencijalnog gubitka biološke raznolikosti.
Čimbenici koji utječu na količinu dostupnog poljoprivrednog zemljišta:
1. Rast stanovništva i potražnja za hranom: Rast stanovništva doveo je do povećane potražnje za hranom, što je vršilo pritisak na poljoprivredno zemljište. Kako se sve više ljudi treba hraniti, više se zemlje pretvara u poljoprivredno zemljište kako bi se zadovoljila potražnja.
2. Urbanizacija i upotreba zemljišta promjene: Urbanizacija i druge promjene korištenja zemljišta, poput izgradnje infrastrukture i industrijskog razvoja, također su pridonijeli gubitku poljoprivrednog zemljišta. Kako se gradovi šire, oni često upadaju u okolne poljoprivredne površine.
3. Degradacija tla i erozija: Neodržive poljoprivredne prakse, poput prekomjernog paljenja i krčenja šuma, mogu dovesti do degradacije i erozije tla, što zemljište čini manje prikladnim za poljoprivredu. To može rezultirati napuštanjem poljoprivrednog zemljišta i pretvorbom poljoprivrednog zemljišta u druge namjene.
4. Poljoprivredne politike i subvencije: Vladine politike i subvencije također mogu utjecati na količinu raspoloživih poljoprivrednih površina. Na primjer, politike koje potiču upotrebu graničnog zemljišta za poljoprivredu ili pružanje subvencija za određene usjeve mogu dovesti do širenja poljoprivrednih površina.
5. Klimatske promjene: Klimatske promjene mogu utjecati na produktivnost poljoprivrednog zemljišta, s povećanim temperaturama, promjenama u obrascima oborina i češćim ekstremnim vremenskim događajima koji potencijalno smanjuju prinose usjeva i dovode do pretvorbe poljoprivrednih površina u druge namjene.