1. Gubitak staništa: Crvene pande prvenstveno naseljavaju umjerene šume Himalaja u zemljama poput Nepala, Butana, Indije i Kine. Te su regije doživjele brzo krčenje šuma zbog sječe, širenja poljoprivrede i urbanizacije. Gubitak njihovih prirodnih staništa fragmentira populaciju i smanjuje dostupnost hrane i skloništa, što dovodi do pada stanovništva.
2. Propovijedanje i ilegalna trgovina divljim životinjama: Crvene pande cijenjene su za svoje jedinstveno krzno, što ih čini ciljevima za probijanje. Oni su i ilegalno zarobljeni za trgovinu kućnim ljubimcima. Kavođa ne samo da izravno smanjuje broj stanovnika, već i narušava društvene strukture i reproduktivni uspjeh unutar zajednica crvene pande.
3. Klimatska promjena: Promjena klima predstavlja značajnu prijetnju crvenim pandama. Rastuće temperature, izmijenjeni obrasci oborina i promjene vegetacije utječu na dostupnost njihovih izvora hrane, poput bambusa, i mijenjaju mikroklime u svojim staništima. Ove promjene čine ih izazovnim crvenim pandama kako bi uspješno preživjele i reproducirale.
4. Natjecanje s drugim vrstama: Crvene pande često se suočavaju s konkurencijom drugih životinja zbog hrane i staništa. Na primjer, domaća stoka može se ispasti na bambusu, smanjujući raspoložive hrane za crvene pande. Snježni leopardi, još jedna himalajska vrsta, također je poznato da plijeni crvene pande, pridonoseći padu stanovništva.
5. Nedostatak genetske raznolikosti: Crvene pande imaju relativno malu i izoliranu populaciju, što može dovesti do gubitka genetske raznolikosti. Ova smanjena genetska varijacija utječe na njihovu sposobnost prilagođavanja promjenjivim okolišnim uvjetima i čini ih osjetljivijim na bolesti i druge stresore, što je dodatno pridonijelo pada populacije.
Napori o očuvanju, poput zaštite staništa, mjera protiv probijanja, održivog turizma i obrazovanja u zajednici, ključni su za podršku populaciji crvene pande i poništavanju trenda pada. Očuvanje njihovih staništa i zaštita od ljudskih aktivnosti ključno su za dugoročno opstanak ove ikonične vrste.