1. Klimatske promjene i gubitak morskog leda: Ovo je najveći faktor koji utječe na polarne medvjede. Morski led je njihova lovačka platforma. Čekaju da se brtve pojave pri disanju rupa ili na ledu, a zatim ih zasjedi. Kako se klimatske promjene tope morski led, sezona lova je kraća i medvjedi moraju putovati dalje kako bi pronašli hranu. To vodi do:
* Gladovanje: Medvjedi možda nemaju dovoljno vremena za izgradnju rezervi masti za duge ljetne mjesece kada led nestane.
* Smanjivanje plijena: Manje morskog leda znači manje tuljana, što otežava medvjedima da pronađu dovoljno hrane.
* Natjecanje: Kako se morski led smanjuje, polarni medvjedi su prisiljeni na manja područja, što dovodi do povećane konkurencije za hranu.
2. Prirodni čimbenici:
* Migracija pečata: Pečate se kreću na temelju čimbenika poput dostupnosti hrane, a to može otežati medvjedima da predvide gdje ih mogu pronaći.
* Natjecanje drugih grabežljivaca: Polarni medvjedi nisu jedini grabežljivci koji se oslanjaju na brtve. Ostale vrste, poput orke i morske, također plijene na njih, potencijalno utječu na dostupnost plijena za polarne medvjede.
3. Ljudski utjecaj:
* zagađenje: Zagađivači se mogu akumulirati u prehrambenom lancu, potencijalno naštetiti polarnim medvjedima i čineći ih ranjivijim.
* Lov: U nekim područjima polarne medvjede love ljudi, što dodatno smanjuje njihov broj.
4. Fizički čimbenici:
* Veličina i snaga: Iako su veliki i jaki, polarni medvjedi i dalje moraju biti brzi i prikriveni da bi uhvatili brtve.
5. Reprodukcija:
* Odgođena reprodukcija: Polarni medvjedi imaju dugo gestacijsko razdoblje i obično imaju samo jedan ili dva mladunaca odjednom. Zbog toga je ključno da majke budu zdrave i dobro hranjene da uspješno podignu svoje mladunče.
Izazovi s kojima se polarni medvjedi suočavaju složeni su i međusobno povezani, a klimatske promjene igraju značajnu ulogu. Gubitak morskog leda je najneposrednija i hitna prijetnja njihovom opstanku.