1. Margina lista: Mnogi biljojedi se prvenstveno hrane rubovima (rubovima) lišća, gdje je tkivo često tanje i nježnije, što ga čini lakšim za žvakanje i probavu.
2. Mlado lišće: Biljojedi često ciljaju na mlađe lišće jer je ono obično mekše, hranjivije i sadrži više razine vlage i hranjivih tvari u usporedbi sa starijim lišćem.
3. Savjeti listova: Neki biljojedi mogu se usredotočiti na konzumaciju vrhova lišća, koji mogu biti posebno sočni i sadržavati veće koncentracije hranjivih tvari.
4. Izbjegavanje vena: Biljojedi često izbjegavaju jesti lisne žile, koje su bogate žilavim, vlaknastim materijalom (ligninom) i mogu biti teške za probavu.
5. Selektivno izbjegavanje: Određeni biljojedi mogu selektivno izbjegavati konzumiranje određenih dijelova lišća, kao što je baza lista u blizini peteljke, gdje koncentracija sekundarnih metabolita (kemijskih spojeva koji mogu spriječiti hranjenje) može biti veća.
6. Nutritivni sadržaj: Hranjivi sadržaj različitih dijelova lista može utjecati na preferencije hranjenja biljojeda. Neki biljojedi mogu ciljati određene dijelove lista na temelju sadržaja proteina, ugljikohidrata ili minerala.
7. Obrambeni mehanizmi biljaka: Prisutnost kemijske obrane ili trihoma (male strukture poput dlaka) na određenim dijelovima lišća može obeshrabriti biljojede da se hrane tim područjima.
Važno je napomenuti da na prehrambene preferencije biljojeda mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući dostupnost i kvalitetu drugih izvora hrane, natjecanje s drugim biljojedima i obrambene mehanizme biljke. Razina selektivnosti također može varirati ovisno o specifičnim interakcijama biljojeda i biljaka unutar različitih ekoloških konteksta.