1. Izolacija: Mnoge podvodne životinje imaju debele slojeve krzna, perja ili blub kako bi im pružile izolaciju. Ovaj sloj izolacije pomaže im da održavaju toplinu tijela u hladnoj vodi. Na primjer, polarni medvjedi imaju debeli sloj krzna, dok pingvini imaju sloj perja koji im pomažu da ostanu topli.
2. Veličina tijela: Neke su se životinje prilagodile povećanjem veličine tijela. Veće životinje imaju veći omjer tjelesne mase i površine, što im pomaže da sačuvaju toplinu. Zbog toga su mnogi morski sisavci, poput kitova i brtvila, velike veličine.
3. Adaptacije krvnih žila: Mnoge životinje koje žive u hladnoj vodi prilagodile su krvne žile koje pomažu u uštedu topline. Na primjer, neke vrste imaju krvne žile koje su raspoređene u kontra-strujnom sustavu izmjene topline, gdje se topla krv iz jezgre tijela razmjenjuje s hladnijim krvlju koja se vraća iz ekstremiteta, minimizirajući gubitak topline.
4. Smanjena površina: Neke životinje smanjuju površinu svojih tijela kako bi umanjili gubitak topline. Na primjer, neke duboke ribe imaju dugačka, vitka tijela koja pomažu u smanjenju omjera površine i volumena.
5. Prilagodbe u ponašanju: Neke se životinje oslanjaju na prilagodbe ponašanja kako bi preživjele u hladnoj vodi. Na primjer, neke vrste migriraju u toplije vode tijekom hladnijih mjeseci ili traže utočište u dubljim, toplijim dijelovima oceana. Drugi se mogu spojiti za toplinu ili smanjiti razinu aktivnosti kako bi uštedjeli energiju.
6. Biokemijske adaptacije: Neke su životinje razvile specifične biokemijske prilagodbe kako bi im pomogle da prežive u hladnoj vodi. Na primjer, neke vrste riba proizvode antifriz proteine u krvi koji sprečavaju stvaranje ledenih kristala koji bi mogli oštetiti njihova tkiva.
7. Očuvanje kisika: Životinje koje žive u hladnom okruženju mogu imati prilagodbe za uštedu kisika. Neke vrste mogu izvući više kisika iz vode, dok druge imaju niže stope metabolizma, omogućujući im da prežive s manje kisika.
8. Adaptacije dubokog mora: Životinje koje žive u najdubljim dijelovima oceana, gdje temperature mogu biti blizu smrzavanja, razvile su jedinstvene prilagodbe kako bi se nosile s ekstremnim uvjetima. Oni uključuju specijalizirane enzime koji djeluju na niskim temperaturama i jedinstvene tjelesne strukture koje pomažu izdržati visoke pritiske.
Ove adaptacije omogućuju životinjama da prežive i napreduju u različitim i izazovnim podvodnim okruženjima, od smrzavanja polarnih voda do dubokih, hladnih dubina oceana.