- Svaka vrsta ima genetski određen maksimalni životni vijek, na koji utječu čimbenici kao što su brzina metabolizma, obrasci rasta i programirano vrijeme starenja. Na primjer, miševi obično žive nekoliko godina, dok slonovi mogu živjeti nekoliko desetljeća.
2. Veličina tijela i brzina metabolizma:
- Općenito, manje životinje s višim metaboličkim stopama obično imaju kraći životni vijek. Na primjer, male ptice poput kolibrića imaju veće potrebe za energijom i žive kraće u usporedbi s većim vrstama poput orlova.
3. Prirodni okoliš i grabežljivost:
- Životinje koje žive u surovim ili opasnim okruženjima s obiljem grabežljivaca mogu imati niži očekivani životni vijek. Na primjer, vrste koje žive u divljini često imaju kraći životni vijek zbog izloženosti predatorima, bolestima i prehrambenim ograničenjima.
4. Dijeta i prehrana:
- Pravilna prehrana i uravnotežena prehrana mogu značajno utjecati na životni vijek. Konzumacija esencijalnih hranjivih tvari, antioksidansa i održavanje zdrave tjelesne težine presudni su čimbenici produljenja dugovječnosti.
5. Svojstva specifična za vrstu:
- Određene vrste imaju jedinstvene prilagodbe ili osobine koje utječu na životni vijek. Na primjer, neki beskralježnjaci pokazuju sposobnost regeneracije tkiva i imaju potencijalno neodređen životni vijek.
6. Evolucijski kompromisi:
- Evolucijski pritisci mogu rezultirati kompromisima između osobina kao što su reprodukcija i dugovječnost. Vrste s brzim rastom i visokim stopama reprodukcije često imaju kraći životni vijek.
7. Human Care and Veterinary Advances:
- Za pripitomljene životinje i one o kojima se brine ljudi, odgovarajuća veterinarska skrb, medicinski tretmani i napredak u prehrani doveli su do produljenja životnog vijeka.
Važno je napomenuti da životni vijek može značajno varirati čak i unutar iste vrste. Čimbenici poput spola, genetskih varijacija, zdravlja pojedinca i uvjeta okoliša igraju značajnu ulogu u određivanju životnog vijeka pojedine životinje.