* Klima :Klima regije može imati veliki utjecaj na vrstu poljoprivrede koja se može prakticirati. Na primjer, regije s toplom, vlažnom klimom prikladnije su za uzgoj tropskih usjeva kao što su banane i šećerna trska, dok su regije s hladnom i suhom klimom prikladnije za uzgoj umjerenih usjeva kao što su pšenica i kukuruz.
* Tlo :Tlo regije također može imati veliki utjecaj na poljoprivredu. Na primjer, tla koja su bogata hranjivim tvarima su plodnija i mogu proizvesti veće prinose od tla koja su siromašna hranjivim tvarima.
* Voda :Dostupnost vode ključna je za poljodjelstvo. Regije s obilnom zalihom vode mogu uzgajati veći izbor usjeva od regija s ograničenom zalihom vode.
* Topografija :Topografija regije također može utjecati na poljoprivredu. Na primjer, regije s ravničarskim krajolikom lakše je obrađivati nego regije s brdovitim ili planinskim krajolikom.
Klima
Osim izravnih učinaka klime na poljodjelstvo, klima može imati i neizravne učinke. Na primjer, klimatske promjene mogu dovesti do promjena u distribuciji štetočina i bolesti, što zauzvrat može utjecati na prinose usjeva. Klimatske promjene također mogu dovesti do promjena u učestalosti i intenzitetu ekstremnih vremenskih događaja, kao što su suše, poplave i oluje, koje mogu oštetiti usjeve i poremetiti poljoprivredne operacije.
Sve u svemu, geografija i klima igraju glavnu ulogu u određivanju vrste poljoprivrede koja se može prakticirati u regiji. Razumijevanjem geografskih i klimatskih uvjeta regije, poljoprivrednici mogu donositi informirane odluke o usjevima koje uzgajaju i poljoprivrednim praksama koje koriste.