1. Nedostatak resursa:
* Osramota hrane: Ako je hrana oskudna, mlada životinja bez roditelja mogla bi se smatrati laganim izvorom prehrane za ostale članove vrste, pogotovo ako se bore da sami pronađu hranu.
* Konkurencija za resurse: Mlade su životinje posebno ranjive, a ako nema dovoljno hrane ili teritorija za obilazak, odrasli bi mogli plijeniti na njih kako bi smanjili konkurenciju.
2. Predacija:
* čedomorstvo: U nekim vrstama odrasli mogu ubiti mlade od drugih kako bi povećali vlastite šanse za preživljavanje. To je posebno uobičajeno u vrstama s jakim društvenim hijerarhijama, gdje dominantni pojedinci mogu eliminirati potomstvo suparnika.
* Oportunistička predatora: Čak i kod vrsta u kojima kanibalizam nije tipičan, gladan pojedinac može oportunistički plijeniti na bespomoćnu mladu životinju.
3. Instinktivno ponašanje:
* Majke za čedomorstvo: Neke su vrste primijećene kako ubijaju vlastito potomstvo, posebno ako su pod stresom ili pothranjeni. Ovo bi mogao biti način da osiguraju njihov budući reproduktivni uspjeh.
* Genetska varijacija: U nekim slučajevima bi mogli postojati genetski razlozi za kanibalizam, poput potomstva slabog ili bolesnog.
Primjeri kanibalizma kod životinja:
* Canids: Poznato je da vukovi, lisice i kojoti jedu svoje mlade ako je hrana oskudna.
* glodavci: Poznato je da se štakori i miševi bave kanibalizmom u stresnim uvjetima.
* riba: Mnoge vrste riba, posebno morski psi, poznato je da jedu svoje mlade.
* Insekti: Neke vrste insekata, poput skakavaca, bave se kanibalizmom tijekom razdoblja nedostatka hrane.
Važna napomena: Važno je zapamtiti da su to samo neki primjeri, a specifični razlozi kanibalizma mogu se uvelike razlikovati između vrsta, pa čak i unutar vrste, ovisno o okolišnim čimbenicima.
Iako se kanibalizam može činiti okrutnim, to je često taktika preživljavanja koja pomaže u održavanju osjetljive ravnoteže unutar ekosustava.