1. Bakterije i mikroorganizmi :Životinjske lubanje mogu sadržavati bakterije i mikroorganizme koji mogu uzrokovati bolesti. Ovi mikroorganizmi mogu dugo preživjeti u lubanji, čak i nakon smrti životinje.
- Na primjer, *Bacillus anthracis*, bakterija koja uzrokuje antraks, može stvoriti spore koje mogu preživjeti u okolišu desetljećima. Te se spore mogu pronaći u životinjskim lubanjama, a ako ih uznemirite ili udahnete, mogu izazvati ozbiljne infekcije kod ljudi i životinja.
2. Paraziti :Životinjske lubanje također mogu sadržavati parazite, poput buha, krpelja i grinja. Ovi paraziti mogu prenijeti bolesti na ljude i životinje ugrizima ili nošenjem uzročnika bolesti.
3. Gljive :Gljivice, poput plijesni, mogu rasti na životinjskim lubanjama, osobito u vlažnom okruženju. Neke gljive proizvode toksine koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje ako se udahnu ili progutaju.
4. Kemikalije i toksini :Životinjske lubanje mogu sadržavati kemikalije i toksine koji mogu biti štetni ako se progutaju ili udišu. Na primjer, lubanje nekih životinja mogu sadržavati olovo ili druge teške metale koji mogu uzrokovati razne zdravstvene probleme.
5. Alergeni :Životinjske lubanje također mogu ispuštati alergene, poput prašine i dlake, koji mogu uzrokovati alergijske reakcije kod nekih pojedinaca.
Zbog ovih potencijalnih zdravstvenih rizika općenito je preporučljivo izbjegavati unošenje životinjskih lubanja u kuću. Ako lubanjama životinja morate rukovati u obrazovne ili istraživačke svrhe, važno je poduzeti odgovarajuće mjere opreza, poput nošenja rukavica, temeljitog pranja ruku nakon toga i izbjegavanja kontakta s unutarnjim površinama lubanje.