1. Veličina stanovništva:
* Minimalna održiva populacija (MVP): Najmanji broj pojedinaca potrebnih za stanovništvo ima razumnu šansu za preživljavanje u određenom vremenskom razdoblju (obično stotinama godina). Na to utječu čimbenici poput stope uzgoja, stope smrtnosti i genetske raznolikosti.
* Efektivna veličina populacije (NE): To razmatra broj pojedinaca koji zapravo doprinose sljedećoj generaciji, faktorirajući u genetskoj varijaciji i uspjehu uzgoja. Manji NE ukazuje na manju genetsku raznolikost i veći rizik od izumiranja.
2. Genetska raznolikost:
* Visoka genetska raznolikost: Različiti genski bazen omogućava populaciji da se prilagodi promjenjivim okruženjima, odupire se bolestima i izbjegava inbreeding depresiju.
* Niska genetska raznolikost: Inbreeding može dovesti do slabijeg potomstva, smanjene otpornosti na bolest i niže ukupne kondicije, povećavajući rizik od izumiranja.
3. Kvaliteta i dostupnost staništa:
* Adekvatno stanište: Popućini treba dovoljno prostora, resursa (hrana, voda, sklonište) i prikladni okolišni uvjeti za napredak.
* Fragmentacija staništa: Kad se staništa podijele, populacija može postati izolirana, što dovodi do manjih, ranjivijih skupina.
4. Demografski čimbenici:
* dobna struktura: Uravnotežena raspodjela dobi (s dovoljno mladih i zrelih pojedinaca) osigurava daljnju reprodukciju i rast stanovništva.
* omjer spola: Za uspješnu reprodukciju potreban je uravnoteženi omjer spola.
5. Čimbenici okoliša:
* Klimatske promjene: Promjena klimatskih obrazaca može utjecati na dostupnost staništa, resurse prehrambenih proizvoda i dinamiku bolesti, što utječe na održivost stanovništva.
* Prirodne katastrofe: Požari, poplave i drugi prirodni događaji mogu deseminacija populacije.
6. Ljudski utjecaji:
* Uništavanje staništa: Ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, urbanizacije i poljoprivrede mogu značajno smanjiti dostupnost staništa.
* prekomjerna eksploatacija: Prekomjerni lov, ribolov ili žetvu mogu gurnuti populaciju prema izumiranju.
* zagađenje: Zagađenje može kontaminirati staništa, izvore hrane i vodu, štete populaciji.
7. Povezivanje:
* protok gena: Migracija između populacije omogućava razmjenu gena, održavanje genetske raznolikosti i otpornosti.
* Prepreke migraciji: Prepreke kretanja poput cesta, ograde ili fragmentiranih staništa mogu izolirati populaciju i smanjiti njihovu dugoročnu održivost.
Ukratko, održiva populacija životinja je ona koja ima dovoljno veliku veličinu, raznoliku genetsku šminku, pristup adekvatnom staništu, uravnoteženu dobnu strukturu i zdravo okruženje s minimalnim ljudskim utjecajima. Ti su čimbenici međusobno povezani i rade zajedno kako bi osigurali dugoročno preživljavanje vrste.