1. Beskralješnjaci :Beskralježnjaci su životinje bez kralježnice, a čine veliku većinu svih životinjskih vrsta. Mnogi beskralješnjaci, poput kukaca, mekušaca i rakova, imaju čvrste oklope ili egzoskelete koji ih štite od propadanja. Zbog toga je vjerojatnije da će se sačuvati kao fosili nego životinje mekog tijela.
2. Vertebrati s tvrdom strukturom :Kralješnjaci su životinje koje imaju kralježnicu, a uključuju ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce. Vjerojatnije je da će kralješnjaci s tvrdim strukturama, poput kostiju, zuba i ljuski, biti sačuvani kao fosili nego kralježnjaci s mekim tijelima.
3. Životinje koje su živjele u okruženjima koja promiču očuvanje :Određeni okoliši pogodniji su za očuvanje fosila od drugih. Na primjer, veća je vjerojatnost da će se sačuvati životinje koje su živjele u morskom okruženju nego životinje koje su živjele na kopnu. To je zato što morski okoliš sadrži veću koncentraciju minerala koji mogu pomoći u očuvanju organskog materijala.
4. Životinje koje su uginule u iznenadnim događajima :Životinje koje su umrle u iznenadnim događajima, kao što su vulkanske erupcije ili poplave, vjerojatnije će biti sačuvane kao fosili nego životinje koje su umrle postupno od bolesti ili starosti. To je zato što iznenadni događaji mogu brzo zakopati životinje i spriječiti njihovo sakupljanje ili raspadanje.
5. Životinje koje su živjele tijekom određenih geoloških vremenskih razdoblja :Vjerojatnost da će životinja biti sačuvana kao fosil također ovisi o geološkom vremenskom razdoblju u kojem je živjela. Na primjer, vjerojatnije je da će životinje koje su živjele tijekom razdoblja karbona (prije oko 300-360 milijuna godina) biti sačuvane kao fosili nego životinje koje su živjele tijekom razdoblja krede (prije oko 66-100 milijuna godina). To je zato što je razdoblje karbona bilo vrijeme raširenog stvaranja ugljena, što je pomoglo u očuvanju organskog materijala.