Prirodni grabežljivci:
* Veći kanidi: Vukovi, posebno u područjima u kojima se preklapaju s kojotskim rasponima, značajan su grabežljivac.
* medvjedi: Iako nisu primarni grabežljivac, medvjedi mogu povremeno ubiti kojote, posebno mladunče.
* Planinski lavovi: Poznato je da planinski lavovi plijeni kojotima u nekim regijama.
Ostali čimbenici:
* bolest: Parvovirus, distemper, bjesnoća i druge bolesti mogu utjecati na populaciju kojota.
* Gladovanje: Kojoti su oportunistički hranitelji, a oskudica hrane može dovesti do povećane smrtnosti.
* oštro vrijeme: Ekstremna hladnoća ili toplina mogu biti izazovni za kojote, posebno mlade ili bolesne pojedince.
* Sudar vozila: Kojote često ubijaju automobili, posebno u prigradskim područjima.
* Ljudski sukob: Kojoti mogu loviti ili zarobiti ljudi, a njihovu populaciju također kontroliraju gubitak i fragmentacija staništa.
Važno je napomenuti:
* Kojoti su prilagodljivi i otporni. Oni mogu napredovati u širokom rasponu okruženja i imati visoku reproduktivnu brzinu.
* Iako postoje prirodni grabežljivci i drugi čimbenici koji utječu na kojotsku populaciju, njihov ukupni broj obično ostaje stabilan.
* Ubijanje kojota nije uvijek najučinkovitiji način za upravljanje njima. Modifikacija staništa, upravljanje izvorima hrane i obrazovanje javnosti također su važni aspekti upravljanja kojotima.
Ako ste zabrinuti zbog kojota u vašem području, najbolje je konzultirati se s lokalnim stručnjacima za divlje životinje ili vašom državnom agencijom za divlje životinje radi smjernica o upravljanju njihovim stanovništvom.