Izravni utjecaji:
* Povećana populacija plijena: Bez vukova koji bi ih lovili, populacije plijena poput losa, jelena i losa mogu eksplodirati. To dovodi do prekomjernog paljenja i uništavanja vegetacije.
* Promjena u ponašanju plijena: Vukovi utječu na ponašanje plijena. S vukovima okolo, životinje plijena su opreznije i izbjegavaju područja s obilnom hranom, što dovodi do uravnoteženijeg ekosustava. Bez vukova, plijen postaje manje oprezan i može prerasti određena područja.
Neizravni utjecaji:
* Smanjena raznolikost biljaka: Preveliki nestašicu neprovjerene populacije plijena može smanjiti raznolikost biljaka, uklanjajući staništa za druge vrste.
* Utjecaji na druge grabežljivce: Gubitak vukova može imati koristi od manjih grabežljivaca poput kojota, koji mogu napredovati u nedostatku njihovog najboljeg konkurenta. To može dovesti do neravnoteže u zajednici Predator.
* Smanjena kvaliteta vode: Prezadovoljstvo može dovesti do erozije i sedimentacije tla u vodenim putovima, negativno utječući na kvalitetu vode.
* Povećani rizik od bolesti: Veća gustoća plijena može povećati rizik od izbijanja bolesti, utječući i na plijen i druge vrste.
Primjeri:
* Nacionalni park Yellowstone: Nakon ponovnog uvođenja vukova 1995. godine, park je bio svjedokom dramatične promjene u ekosustavu. Populacije losa su se kontrolirale, obnovila vegetaciju, a biološka raznolikost se povećavala.
* Nacionalni park Isle Royale: Gubitak vukova na ovom otoku u jezeru Superior doveo je do eksplozije u populaciji Moose, koja je desetkovala vegetaciju otoka. Ova kaskada utjecala je na druge vrste, uključujući i popunjavanje vukova na otoku.
Zaključak:
Gubitak vukova ima značajan utjecaj na ekosustave. Oni igraju vitalnu ulogu kao vrhovni grabežljivci, održavajući ravnotežu i stabilnost u prehrambenom lancu. Vraćanje populacije vukova može imati pozitivne posljedice, vraćanje ekološkog zdravlja i biološke raznolikosti.