1. Gubitak staništa: Ovo je vodeći uzrok izumiranja, budući da ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, urbanizacije i poljoprivrede nastavljaju zadirati u prirodna staništa.
2. Klimatske promjene: Kako temperature rastu i vremenske prilike se mijenjaju, mnoge se vrste više ne mogu prilagoditi i preživjeti.
3. Onečišćenje: Kemijski i drugi zagađivači iz ljudskih aktivnosti mogu kontaminirati ekosustave i uzrokovati odumiranje vrsta.
4. Pretjerano iskorištavanje: Lov, ribolov i drugi oblici iskorištavanja mogu dovesti do izumiranja vrsta, osobito kada su te aktivnosti neodržive.
5. Konkurencija invazivnih vrsta: Alohtone vrste koje se uvode u nova područja često mogu nadmašiti domaće vrste za resurse, što dovodi do izumiranja.
6. Bolest: Bolesti se mogu brzo širiti kroz populaciju, a one koje nisu prirodno otporne mogu biti izbrisane.
7. Zajednička izumiranja: Kada vrsta na koju se druga oslanja za preživljavanje, poput hrane ili oprašivanja, izumre, to može dovesti do zajedničkog izumiranja ovisne vrste.
8. Prirodne katastrofe: Događaji poput ekstremnih vremenskih nepogoda, vulkanskih erupcija i potresa mogu uzrokovati nagle promjene u okolišu što otežava vrstama da se s njima nose.
Gubitak bilo koje vrste je značajan, utječe na ekološku ravnotežu i ponekad ima efekte mreškanja daleko iznad početnog izumiranja.**