1. Neocortex: Ovaj je dio mozga odgovoran za kognitivne funkcije više razine poput planiranja, rješavanja problema i socijalnog rezonovanja. Primati, posebno ljudi, imaju visoko razvijeni neokortex, koji im omogućuje da razumiju složene društvene znakove, formiraju veze i kreću se u zamršenu društvenu hijerarhiju.
2. Zrcalni neuroni: Smatra se da su ove specijalizirane moždane stanice ključne za empatiju i socijalno učenje. Pucaju kad promatramo radnju, kao da je sami izvodimo. To nam omogućava da razumijemo namjere i emocije drugih, potičući društveno vezivanje i suradnju.
3. Vokalizacija i jezik: Primati posjeduju niz vokalizacije, a neki, poput ljudi, razvili su složene jezične sustave. Komunikacija omogućuje dijeljenje informacija, pregovaranje i socijalnu koordinaciju, sve je ključno za složene društvene strukture.
4. Društveno njegu: Ovo ponašanje, uobičajeno kod mnogih vrsta primata, jača društvene veze i pojačava koheziju grupe. To može pomoći u uspostavljanju hijerarhije dominacije i rješavanju sukoba.
5. Dugoročne društvene veze: Mnogi primati, posebno oni koji žive u složenim društvenim skupinama, tvore snažne veze koje mogu trajati godinama. To potiče suradnju, omogućava zajednički prijenos znanja i doprinosi stabilnosti društvene strukture.
6. Fleksibilne društvene strategije: Primati su često vrlo prilagodljivi u svom društvenom ponašanju. Oni mogu promijeniti svoje društvene strategije, ovisno o kontekstu, poput formiranja saveza, manipuliranja drugih ili rješavanja sukoba na različite načine.
Važno je napomenuti da su ti faktori međusobno povezani i rade zajedno. Razvoj složenog društvenog sustava zahtijeva kombinaciju bioloških i bihevioralnih prilagodbi. Iako su ove strukture važne, također je ključno razmotriti ulogu okolišnih čimbenika, kulturnih utjecaja i evolucijski pritisci u oblikovanju društvene složenosti primata.