* Nedostatak organizirane misli i komunikacije: Majmuni su inteligentne životinje, ali nedostaju im složene jezične vještine i apstraktne sposobnosti rasuđivanja potrebne za organiziranje pobune. Oni prvenstveno komuniciraju kroz geste, pozive i vizualne signale, koji nisu dovoljno sofisticirani da formuliraju i izvršavaju plan.
* Nema zajedničkog cilja: Majmuni imaju različite društvene strukture i prioritete. Iako se mogu okupiti za zaštitu ili hranu, nemaju zajednički cilj svrgavanja ljudi ili uklanjanja društva.
* Ovisnost o ljudima: U mnogim se slučajevima majmuni oslanjaju na ljude za hranu i sklonište, posebno u zarobljenim okruženjima. Pobuna bi bila kontraproduktivna za njihov vlastiti opstanak.
* individualistička priroda: Majmuni su općenito individualistička stvorenja. Iako žive u društvenim skupinama, njihovi su postupci često motivirani individualnim potrebama i željama, a ne kolektivnim ciljem.
Međutim, postoje slučajevi u kojima bi se ponašanje majmuna moglo shvatiti kao "buntovno":
* Pokušaji bijega: Majmuni u zarobljeništvu ponekad pokušavaju pobjeći od svojih kućišta. Ovo ponašanje pokreće prirodni instinkt da bude slobodno i istražio svoju okolinu.
* Agresivno ponašanje: Majmuni mogu postati agresivni ako se osjećaju ugroženo ili pod stresom. To može biti odgovor na loše životne uvjete, nedostatak resursa ili ljudsku interakciju.
U zaključku: Vrlo je malo vjerovatno da će se majmuni uključiti u potpunu pobunu protiv ljudi. Njihova prirodna ponašanja i ograničenja sprječavaju ih u organiziranju i izvršavanju tako složenog plana. Međutim, pojedini majmuni mogu pokazati ponašanje koje se čini buntovnim zbog instinkta ili okolišnih čimbenika.